Category Archives: Hidrotehnički sustav

Okrugli stol Zagreb na Savi – Analize u okviru studije izvedivosti

Zagreb, 5. lipnja 2018. – U dvorani knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak je održan okrugli stol na temu Zagreb na Savi – Analize u okviru studije izvedivosti. Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku te Hrvatski ogranak međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave – CIGRE organizirali su navedeno događanje kako bi se šira stručna javnost upoznala s rezultatima studija izrađenih tijekom razvoja ovog višenamjenskog Programa. Uvodno izlaganje održao je glavni tajnik hrvatskog ogranka CIGRE-a, dr.sc. Božidar Filipović-Grčić, a cjelokupno događanje moderirao je dr.sc. Goran Slipac, savjetnik Uprave Hrvatske elektroprivrede.

Predstavljanje Programa zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska, poznatijeg kao Zagreb na Savi, održano je kroz dva tematska predavanja. Mr.sc.Ivana Ivanković, dipl.ing. iz društva Program Sava d.o.o. predstavila je višenamjenski aspekt cjelokupnoga Programa, analize koje su napravljene za studiju izvedivosti te stratešku studiju utjecaja na okoliš Programa. „Dugoročne projekcije cijena električne energije pokazuju porast što znači da će u većoj mjeri pokrivati troškove novih proizvodnih kapaciteta. U studiji je analizirano nekoliko referentnih scenarija te dugoročne projekcije Hrvatske elektroprivrede. Ukupna ekonomska korist od proizvodnje električne energije, svedeno na današnju vrijednost jest 416 milijuna eura, dok se ekonomska korist od izbjegnutih emisija CO2 procjenjuje na 55 milijuna eura.“

Prof.dr.sc. Kristijan Posavec s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta predstavio je ekonomsku analizu vrednovanja strateških rezervi pitke vode. „Razvijene su tri metodologije ekonomskog vrednovanja podzemnih voda kao strateškog resursa od kojih je jedna iskorištena u studiji izvedivosti. Izgradnja sustava predviđenog programom Zagreb na Savi neupitno rješava negativne trendove podzemnih voda i dugoročno osigurava vodoopskrbu Zagreba i okolice. Ukupna ekonomska korist stabilizacije razine pozemnih voda i očuvanja strateškog resursa Republike Hrvatske koja se postiže realizacijom programa veća je od 800 milijuna eura.“

Postupak strateške procjene utjecaja na okoliš za Program zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska je u tijeku, a javna rasprava se očekuje tijekom jeseni. Izrada strateške studija utjecaja na okoliš, idejnog rješenja te studije izvedivosti sufinancirana je iz fondova Europske unije s 1,5 milijuna eura.

Održana završna radionica s IPF3 konzorcijem

 

Zagreb, 10.travnja – U dvorani Hrvatske komore inženjera građevine održana je radionica na kojoj su predstavnici IPF3 konzorcija, u sastavu MottMacdonald-WYG-Atkins, predstavili završnu verziju studije izvodivosti te strateške studije utjecaja na okoliš dionicima Programa zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska, poznatijem kao Zagreb na Savi. Kroz konzorcij je na studijama radilo više od 30 domaćih i međunarodnih stručnjaka s različitih područja, a ukupna vrijednost posla procijenjena je na 2 milijuna eura, od čega su Europska komisija i EBRD sufinancirali 1,5 milijuna. Na radionici su sudionici imali priliku iz prve ruke čuti rezultate studija, a na događanju se okupilo više od 40 predstavnika institucija koje su bile uključene u razvoj programa u ovoj fazi.

Radionicu su otvorili Irena Ratković Malbaša, direktorica društva Program Sava d.o.o. koje prema Zaključku Vlade RH vodi razvoj Programa te Arthur Schankler, zamjenik voditelja IPF3 konzorcija.

Nacrt prijedloga Programa koji je zajedno sa studijom izvodivosti te strateškom studijom utjecaja na okoliš poslan Vladi Republike Hrvatske, predstavila je mr.sc. Ivana Ivanković, iz društva Program Sava d.o.o. „Svi su se dionici složili da je današnje stanje rijeke Save neodrživo. Tijekom razvoja Programa trudili smo se uklopiti što više interesa dionika i javnosti kako bi on predstavljao zajedničku platformu za daljnje djelovanje. Sam tekst nacrta prijedloga ne zatvara vrata daljnjem usklađivanju s prijedlozima dionika i stručne javnosti. Međutim, on predstavlja smjer u kojem će se Program dalje razvijati.“ zaključila je Ivanković.

Studiju izvodivosti predstavila je Valeria Valeri iz IPF3 konzorcija. Naglasila je kompleksnost posla te samog pristupa višenamjenskim programima. „Studija je pokazala ekonomsku isplativost cjelokupnog Programa, a kao glavna korist realizacije identificiran je pozitivan utjecaj na podzemne vode te dugoročna stabilizacija vodoopskrbe koja donosi ekonomsku korist od više od 800 milijuna eura. Proizvodnja električne energije je jedini element cijeloga sustava koji će imati financijski povrat te je zato nužno cijeli Program promatrati višenamjenski, a ne sektorski. Upravo će to biti važno tijekom detaljnog financijskog modeliranja sustava.“

Prof.dr.sc. Kristijan Posavec s Rudarsko geološko naftnog fakulteta, konzultant IPF3 konzorcija, opisao je pozitivan utjecaj Programa na razine podzemnih voda koje predstavljaju strateški resurs Republike Hrvatske. „Primjetan je trend pada razine podzemnih voda na području Programa u posljednjih 40 godina. Prag koji je HEP napravio kod termoelektrane na Savici podigao je razinu podzemnih voda na nekim vodocrpilištima što je bio izravan pozitivan utjecaj na stanje vodoopskrbe grada Zagreba. Međutim, to je jedini objekt te vrste na rijeci Savi i stabilizacija podzemnih voda nije mu primarna namjena. Ako se nešto ne poduzme, negativan trend će se nastaviti i ugroziti strateške rezerve pitke vode na ovom području. Zagreb na Savi svakako predstavlja rješenje toga problema.“ naglasio je Posavec.

Stratešku studiju utjecaja na okoliš predstavio je dr.sc. Stjepan Dekanić iz IPF3 konzorcija. Uvodno je naglasio kako je ovo netipična strateška studija utjecaja na okoliš kroz koju se vidi kako se Program razvijao i uvažavao zahtjeve koji su se postavljali. Rekao je kako strateška procjena utjecaja na okoliš ima usmjeravajući karakter te da će se za svaki od objekata Programa raditi zasebne procjene utjecaja.

Na radionici su sudjelovali predstavnici brojnih dionika, poput Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih voda, Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Europske banke za obnovu i razvoj. Također, sudjelovali su predstavnici tvrtki uključenih u dotadašnji razvoj poput MottMacdonalda, WYG-a, Instituta za elektroprivredu, VPB-a, Elektroprojekta te predstavnici Stručnog savjeta iz nevladinih organizacija poput Društva arhitekata Zagreba, Udruge hrvatskih urbanista, Društva građevinskih inženjera Zagreb te udruge SLAP.

Prvo predstavljanje studije izvodivosti programa Zagreb na Savi

 

 

Zagreb, 29. i 30. studenog – Studija izvodivosti te strateška studija utjecaja na okoliš koje je izradio međunarodni konzorcij IPF3 prvi su put javno predstavljene na međunarodnoj konferenciji „7. Savjetovanje o održivom korištenju rijeke Save“ u organizaciji udruge SLAP. Programska dokumentacija predstavljena je kroz ukupno četiri prezentacije djelatnika društva Program Sava d.o.o. kroz koje su se predočili rezultati brojnih analiza provedenih za potrebe razvoja programa Zagreb na Savi (Program zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska).  Nakon prezentacija povela se rasprava između više od stotinu okupljenih sudionika, a sve je kulminiralo prijedlogom zaključaka konferencije u kojima se daje podrška društvu Program Sava d.o.o. za nastavak razvoja koncepta prikazanog u studijama. Konferencija se održala pod visokim povjerenstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Skupštine Grada Zagreba.

Nakon pozdravnih govora, blok izlaganja vezan za Zagreb na Savi otvorila je mr.sc.Ivana Ivanković prezentacijom analiziranih koristi u okviru studije izvodivosti. „Analizirane su koristi za koje se u startu pretpostavljalo da će donijeti najveću ekonomsku i širu društvenu korist. Redom, to su koristi stabilizacije razina podzemnih voda, izbjegnute štete od poplava, proizvodnja električne energije, izbjegnute emisije CO2, urbana regeneracija, vrijednost raspoloživog materijala iz iskopa te poboljšanje uvjeta poljoprivredne proizvodnje.“ Međunarodni su konzultanti neto ekonomsku sadašnju vrijednost realizacije programa Zagreb na Savi procijenili na približno 350 milijuna eura, odnosno ekonomska je korist za taj iznos viša od troškova. Međutim, iako je zaštita pitke vode primarni cilj realizacije programa, ona u ekonomskoj analizi djeluje s tek 4% vrijednosti. „Razrađene su 3 metodologije vrednovanja podzemnih voda, ali je u studiju uvrštena najkonzervativnija procjena. Iako je očuvanje strateških rezervi na razini EU definirano kao prioritet, i dalje ne postoji unificirana metodologija vrednovanja ekonomskih koristi toga resursa. Primjerice, razlika između metodologija koje su korištene za potrebe ove studije je približno 1:6 između najkonzervativnije i one ekonomski najviše.“ zaključila je Ivanković.

Sljedeće je izlaganje održala mr.sc.Hrvojka Šunjić koja je predstavila aktivnosti na strateškoj studiji utjecaja na okoliš.  „S obzirom da je procedura strateške procjene utjecaja na okoliš relativno nov postupak koji smo usvojili ulaskom u Europsku uniju, rad na studiji za Program ove veličine svakako je predstavljao izazov.“ Razmatran je utjecaj prijedloga Programa na sljedeće: klima, geološka građa, površinske i podzemne vode, bioraznolikost, zaštićena područja, tlo i poljoprivreda, šume i šumarstvo, lovstvo i ribarstvo, korištenje i namjena prostora, arheološka i kulturna baština, krajobraz, turizam i rekreacija, promet i prometna infrastruktura, stanovništvo i ljudsko zdravlje, kao i područja ekološke mreže NATURA 2000. Kao sljedeće korake u proceduri navela je rad povjerenstva za stratešku procjenu, javnu raspravu te mišljenje/izvješće o provedenoj strateškoj procjeni.

O prostornom aspektu programa Zagreb na Savi govorio je Venko Ćurlin. U svojoj je prezentaciji prikazao točne lokacije svih objekata te njihovu usklađenost s postojećim prostornim planovima. „Program je uvršten u Strategiju prostornoga razvoja Republike Hrvatske te radimo na tome da bude uvršten i u Državni plan prostornog razvoja koji se bazira na Strategiji i koji je trenutno u izradi.“

Završnu je prezentaciju u bloku izlaganja vezanom za Zagreb na Savi održala Irena Ratković-Malbaša, direktorica društva Program Sava d.o.o. Prisutne je podsjetila na ciljeve razvoja Programa, odnosno primarni cilj stabilizacije razina podzemnih voda, te napomenula da je društvo Program Sava d.o.o. ispunilo Zaključak Vlade Republike Hrvatske koji je definirao ovu fazu pripreme. „U ovom Programu energetika dolazi kao održivo rješenje stabilizacije podzemnih voda, imamo sinergijski učinak proizvodnje električne energije i postizanja širih društvenih koristi. Konzultanti koje je odabrala sama Europska unija došli su do zaključka da je program Zagreb na Savi ekonomski isplativ i prikladan za EU financiranje. Vjerujem da ćemo krenuti prema realizaciji te je s ciljem nastavka aktivnosti rada na Programu upućen prijedlog novog zaključka Vlade RH u proceduru donošenja. S obzirom na sve probleme koje imamo na rijeci Savi, nije pitanje hoćemo li nešto poduzeti, već što ćemo poduzeti. Program koji se predlaže objedinjuje najveći broj koristi i do njega se došlo participacijom velikog broja dionika.“

Nakon izlaganja povela se rasprava o studijama koja je kulminirala predloženim zaključcima konferencije. Sudionici su predložili da se u zaključke uvrsti podrška konceptu te studijama izrađenim za program Zagreb na Savi. Također, nakon provedene javne rasprave predložit će se Vladi Republike Hrvatske da se definirani program uvrsti u strateške projekte Republike Hrvatske i da se Saboru Republike Hrvatske predloži donošenje posebnog Zakona o Savi.

Održana konferencija Hydropower Balkans 2017

Podgorica, 15.-17.studenog – Jedna od najvećih međunarodnih regionalnih konferencija na temu hidroenergije ovoga je tjedna u Crnoj Gori okupila sudionike iz više od 10 europskih zemalja. Svrha konferencije je pregled trenutnog stanja hidroenergije u okruženju s naglaskom na planirane projekte. Ovogodišnja je konferencija otvorena panel diskusijom na kojoj su državni tajnici za energetiku Slovenije, Crne Gore, Makedonije, Kosova te Rumunjske predstavili nacionalne politike i planove, ali i dali svoje viđenje daljnjeg razvoja iskorištavanja vodnih potencijala na globalnoj razini. Hrvatsku elektroprivredu je kroz pregled realiziranih i planiranih hidroenergetskih projekata na konferenciji  predstavio predsjednik Uprave, mr.sc. Perica Jukić. Osim njega, prezentaciju o energetskom segmentu programa Zagreb na Savi održala je Irena Ratković Malbaša, direktorica društva Program Sava d.o.o.

Jukić je u svojem izlaganju predstavio HEP grupu te naveo dosad realizirane hidroenergetske projekte. „Hrvatska elektroprivreda sa svojih 26 hidroelektrana predstavlja jednu od najčistijih energetskih tvrtki u Europi. Naše hidroelektrane imaju instaliranu snagu od približno 2 GW, čine 45% naše ukupne instalirane snage te proizvode približno 35% godišnje potrošnje. Jedan od naših prioriteta je revitalizacija postojećih hidroelektrana.“ Od planiranih projekata istaknuti su projekti HE Kosinj te HE Senj 2. „Važno je konstantno naglašavati da hidroelektrane pripadaju u obnovljive izvore, a pri razvoju i realizaciji nužna je potpora lokalne, regionalne i državne vlasti.“ – svoje izlaganje zaključio je Jukić.

Energetsku komponentu višenamjenskog programa Zagreb na Savi predstavila je Irena Ratković Malbaša, direktorica društva Program Sava d.o.o. koje djeluje u sastavu HEP grupe. „Planirana je izgradnja 10 manjih hidroelektrana, s približno 130 MW ukupne instalirane snage. Fond Western Balkans Investment Framework sufinancirao je izradu idejnog rješenja, studije izvodivosti te strateške studije utjecaja na okoliš za cijeli program s 1,5 milijuna eura. Uskoro nam predstoji predstavljanje programa te nastavak postupka strateške procjene utjecaja na okoliš za cijeli program.“ istaknula je Ratković Malbaša.

Hydropower Balkans 2017  profesionalna je platforma koja okuplja ministre, velike ulagače, donositelje odluka, inicijatore i voditelje hidroenergetskih projekata. Njezin je cilj konsolidirati napore ka efikasnom razvoju i realizaciji hidroenergetskih projekata u ovom dijelu Europe.

Održana konferencija o upravljanju akumulacijama

Ivana_Biograd

Biograd na Moru, 4.svibnja 2017. –  Međunarodni znanstveno stručni skup „Upravljanje jezerima i akumulacijama u Hrvatskoj“od 4. do 6. svibnja u Biogradu na Moru okupio je brojne hrvatske i međunarodne stručnjake koji se bave problematikom akumulacija. Suorganizatori ovog višednevnog događaja su Hrvatsko društvo za zaštitu voda, Hrvatsko hidrološko društvo, Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje te Park prirode Vransko jezero.  mr.sc. Ivana Ivanković iz društva Program Sava d.o.o., koja je i članica glavnog odbora Hrvatskog hidrološkog društva, na skupu je prezentirala rad „Višenamjenske akumulacije s energetskim korištenjem voda u Republici Hrvatskoj“.

Osim pregleda akumulacija u Hrvatskoj kroz rad je prezentiran prijedlog optimizacije tehničkog rješenja programa Zagreb na Savi koje predviđa manje vodno energetske stepenice umjesto velikih akumulacija. Navedenom su se optimizacijom zadržale gotovo sve namjene sustava uz znatno bolje financijske i okolišne pokazatelje. Optimizirano tehničko rješenje bit će ponuđeno kao preferirano u Strateškoj studiji utjecaja na okoliš te studiji izvodivosti koje za Program izrađuje međunarodni konzorcij MottMacdonald-WYG-Atkins.

Održano 6. Savjetovanje o Savi

img_0151

1.i 2. prosinca 2016. – Na ovogodišnjoj konferenciji o višenamjenskom uređenju rijeke Save, izlaganje o optimizaciji koncepcije programa Zagreb na Savi održala je mr.sc. Ivana Ivanković. Optimizacija odabrane opcije programa sastavni je dio projektnog zadatka međunarodnog konzorcija IPF3 koji uz sufinanciranje Europske unije izrađuje projektnu dokumentaciju za program kojim upravlja tvrtka Program Sava d.o.o. Uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, konferencija je održana u dvorani Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, a sudjelovali su predstavnici svih država savskoga sliva.

Inicijativa predvođena organizacijskim odborom i udrugom SLAP zadala si je cilj okupljanja stručne javnosti jednom godišnje na Savjetovanju kako bi raspravljali o problematici rijeke Save. Fokus prvog Savjetovanja je bio vezan uz projekt Zagreb na Savi te praćenje njegovog razvoja kojim će se definirati uređenje Save od granice Hrvatske sa Slovenijom do Siska. Uz pomoć Savske komisije i ostalih članova organizacijskog odbora uspjelo je ojačati sljedeća Savjetovanja sa širim pogledom na sliv, a posebice međunarodnu komponentu gdje su već tradicionalno izlaganja iz svih država sliva rijeke Save. Želja je doprinijeti umrežavanju i razmjeni informacija među dionicima te jačanje suradnje struke, vladinih i nevladinih institucija i organizacija koje se bave tom problematikom.

Savjetovanje o Savi bilo je posvećeno integralnom pristupu uređenja čitavog sliva rijeke Save. Posebno se osvrnulo na strategiju i akcijski plan adaptacije klimatskim promjenama sliva rijeke Save kao i na finaciranje postojećih projekata iz sredstava EU i drugih raspoloživih fondova.

Zagreb zaslužuje preboljeti strah od svoje rijeke

vojkovic

Zagreb, 29. studenog 2016. – U ovotjednoj emisiji Program Sava gostovao je doc.dr.sc. Goran Vojković, doktor pravnih znanosti, predavač na nekoliko visokoškolskih institucija i jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za prometno pravo i koncesije. Autor je nekoliko knjiga u kojima se obrađuje pitanje luka unutarnjih voda te pomorsko dobro. Vojković je također autor studije u kojoj analizira pravni aspekt podjele hidropotencijala između Republike Slovenije i Republike Hrvatske.

„Svjesni smo toga da se Hrvatska povukla iz arbitražnog postupka o utvrđivanju granice s Republikom Slovenijom, no problem s granicom i dalje postoji. Kod podjele hidropotencijala problem nastaje kad granica ide sredinom rijeke te se granica proteže i dijelom akumulacije. To jest slučaj na Savi, no uvjeren sam da je u interesu obje strane postići dogovor oko toga pitanja.“ o problemu s granicom rekao je Vojković.

Energetika je samo jedan segment ovoga programa, a njegov je cilj donijeti pozitivne promjene i na području obrane od poplava, kao i otvoriti potencijal razvoja grada uz rijeku Savu. Prema Vojkoviću Zagreb se i dalje boji svoje rijeke. Dok svi zapadnoeuropski gradovi žive uz svoje rijeke, Zagreb je odvojen od Save s dvije ogromne barijere u vidu nasipa. Današnji promet rijekom Savom nije ni sjena nekadašnjeg, ne koriste se teretni i turistički potencijali. Manje je poznata činjenica da se 1653. iz Celja vodenim putem prevezao oltar za crkvu sv.Katarine na Gornjem gradu.

„Nedavno je jedan nizozemski par doplovio jahtom do Siska, bez da su koristili morske puteve. Znači, moguće je stvoriti prometni pravac koji bi koristio prednosti rijeke Save i povezati Zagreb s plovnim putem Rajna-Majna-Dunav. Postoje projekti, dio toga se razmatra i kroz razvoj Programa Sava te je neupitno da u tom segmentu postoji ogroman potencijal. Strateški, u cijelome svijetu, svaka se proizvedena roba pokušava čim prije dovesti do prijevoza nekim plovnim putem. Sava ne smije biti iznimka.“ zaključio je Vojković.

Zalihe pitke vode na zagrebačkom području sve su manje

IMG_1467

Zagreb, 2.studenog 2016. – Ciklus emisija Program Sava nastavio se i ovoga tjedna gostovanjem prof.dr.sc. Kristijana Posavca s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Posavec je geolog i jedan od najvećih hrvatskih stručnjaka za podzemne vode. Autor je brojnih znanstvenih radova i istraživanja o podzemnim vodama u zagrebačkom i samoborsko-zaprešićkom vodonosniku, od kojih je posebno važno izdvojiti posljednji članak „Zagreb na Savi – značaj projekta za izvorišta i Strategiju razvoja vodoopskrbnog sustava grada Zagreba“.

Posavec je uvodno objasnio osnovne značajke zagrebačkog sustava vodoopskrbe: „Prosječna potrošnja pitke vode po glavi stanovnika Grada Zagreba iznosi oko 133 litre dnevno, dok je projicirana količina oko 150 litara vode dnevno. Prosječne crpne potrebe kreću se između 1,8 i 2 m3/s, dok se zapravo crpi 3,5 do 3,8 m3/s što ukazuje na velike gubitke u sustavu. Trenutno je aktivno tridesetak zdenaca iz kojih se crpi voda za potrebe sustava vodoopskrbe.“

Prisutne negativne trendove razina podzemnih voda Posavec je analizirao u nekoliko radova, a njihove uzroke vidi u regulaciji rijeke Save u Sloveniji. „Razlog kontinuiranog sniženja razina podzemne vode najvećim dijelom leži u procesu snižavanja korita rijeke Save u kojem su dominantno izraženi erozijski procesi, odnosno rijeka postojeći šljunak u koritu odnosi nizvodno od Zagreba. To pak za posljedicu ima kontinuirano snižavanje korita rijeke Save odnosno usijecanje korita u postojeće naslage šljunka zbog nedostatka pronosa nanosa iz uzvodnijih dijelova toka, s obzirom da je rijeka Sava uzvodno od Zagreba regulirana hidroelektranama u Sloveniji koje u svojim bazenima talože vučeni nanos. Snižavanje korita rijeke Save za posljedicu ima snižavanje razina podzemne vode u zagrebačkom i samoborsko-zaprešićkom vodonosniku jer je razina podzemne vode odnosno vodna ploha u stalnom kontaktu s rijekom Savom. Nije da imamo manje vode u Savi nego smo imali prije, samo je danas korito Save niže nego je bilo prije, time je vodostaj Save niži, a time su i razine podzemne vode, koje pak su u stalnom kontaktu s rijekom Savom, niže. To je hidraulički povezani sustav.“

Što se tiče utjecaja predloženog sustava na razine podzemnih voda, Posavec je naveo: „Za izgrađeno stanje Opcije 2 razine podzemne vode se generalno povisuju od 2 do 3 m dok neki dijelovi vodonosnika bilježe porast i do 4.5 m. Sveukupne promjene su generalno povoljne jer se postiže pozitivan utjecaj na kapacitete aktivnih vodocrpilišta kao i na negativne trendove razina podzemne vode koji se u potpunosti zaustavljaju. Pozitivan utjecaj također se očituje i na izvorište Odre i prirodne vrijednosti kao i rekreacijske sadržaje koji su ovisni o podzemnoj vodi.“ Zaključio je kako je jedino trajno rješenje izgradnja brana hidroelektrana jer one predstavljaju čvrste strukture za razliku od riječnih pragova.

Ako se ništa ne poduzme kako bi se zaustavili negativni trendovi, u uvjetima hidroloških suša moglo doći do problema u vodoopskrbi. Kao alternativno rješenje zaustavljanju negativnih trendova može se pristupiti produbljivanju zdenaca te izgradnji novih vodocrpilišta, međutim jedino rješenje za vodoopskrbu u svim uvjetima treba tražiti u zaustavljanju negativnih trendova.

Energetika kao rješenje problema vodoopskrbe

krajcar

Zagreb, 18. listopada 2016. – U drugoj po redu emisiji Program Sava gostovao je prof.dr.sc. Slavko Krajcar, redovni profesor na Fakultetu energetike i računarstva, stručnjak za energetiku s iskustvom rada na brojnim inozemnim projektima. Krajcar je također i član Stručnog savjeta Programa Sava čiji je zadatak nadzirati i usmjeravati razvoj ovog velikog programa. Razgovor je započeo osvrtom na slovenski dio rijeke Save koji je uvelike već reguliran branama hidroelektrana.

– Slovenci su samo iskoristili ono što im je na raspolaganju i planski regulirali svoj dio rijeke Save. Osnovana je posebna tvrtka, donesen je čak i zakon kojim se pravno regulira korištenje rijeke Save te nije nikakva tajna da su oni zapravo već pri kraju svojeg velikog zahvata. Mi smo dosad samo sporadično razgovarali o Savi  i ovo je prvi pravi pokušaj višenamjenskog sagledavanja problematike. Odustalo se od čisto energetske eksploatacije, a fokus je stavljen na podzemne vode i zaštitu okoliša. Inženjerski je princip da se nakon prve brane, a Slovenci ih imaju već 5, rijeka mora nastaviti pregrađivati sve dok postoji značajan pad, a ponegdje i do ušća. Znači da nam posao svakako predstoji jer značajan pad prestaje nakon Siska – otvorio je razgovor Krajcar.

Energetski objekti na rijeci Savi drukčije su raspoređeni u odnosu na dosad razmatrane varijante. Umjesto velikih hidroelektrana s jezerima u gradu Zagrebu, koje su razmatrane u prijašnjim rješenjima, današnje je rješenje urbanistički značajno prihvatljivije. Kroz sam grad Sava bi u svim uvjetima bila unutar postojećeg korita te bi se na potezu od Prečkog do Ivanje Reke nalazile 4 male hidroelektrane u samom koritu. Vizualno bi se uklopile u okoliš, a preko svake je moguće izraditi prijelaz.

Nakon prve emisije, gledatelji su željeli znati razliku između ovoga projekta te projekta Beograd na vodi. Oba su projekta povezana sa suživotom urbane sredine i rijeke te je interes gledatelja povezan upravo s tim segmentom.

– Nedavno sam bio u Beogradu i tamo se naveliko gradi. Međutim, razlika je suštinska na nekoliko razina. Pod prvo, Zagreb tek Savu treba regulirati kako bi se stvorio urbanistički potencijal te je regulacija ono čime se ovaj projekt bavi. Drugo, i možda važnije, jest što za razliku od Beograda na vodi ovaj projekt uključuje stručnu i opću javnost u sva rješenja. Građani i struka će odlučiti što Zagrebu treba na tom prostoru – odgovorio je Krajcar.

Činjenica da su hidroelektrane smještene u blizini ili samome gradu, značajno smanjuje gubitke u prijenosu te se povećava iskoristivost. 15-20% namirenja potreba za električnom energijom proizvodnjom zelene energije iz obnovljivih izvora ne bi se smjelo olako odbaciti.

Upravo s temom zelene energije Krajcar je i završio emisiju.

– Zelena energija u središtu grada ne može se postići baš svugdje. Zagreb ima taj potencijal i šteta bi ga bila ne iskoristiti. Štoviše, Zagreb koji koristi svoje potencijale je Zagreb u kojem bih ja želio živjeti – zaključio je Krajcar.

Najdulja hrvatska rijeka napokon u fokusu

slika

Zagreb, 11. listopada 2016. – Gostovanjem Dubravka Ponoša, direktora tvrtke Program Sava d.o.o., počeo je ciklus emisija posvećen problematici korištenja potencijala rijeke Save. Program Sava višenamjenski je program čiji je cilj zaštita, uređenje i korištenje rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska, a kroz emisije se želi skrenuti pozornost na probleme s kojima se rijeka Sava suočava kao i pokrenuti raspravu o rješenjima koja se predlažu. Uz HEP grupu, okupljen je širok spektar dionika koji surađuju na programu kako bi se osiguralo sagledavanje svih interesa i kako bi predloženo rješenje donijelo što veću društvenu korist.

Pad razina podzemnih voda, manjkavosti sustava obrane od poplave te minimalno korištenje potencijala najduže hrvatske rijeke, samo su dio problema nastalih zbog dugogodišnjeg izostanka djelovanja. Najhitniji problem koji realizacija programa mora riješiti jest pitanje dugoročne vodoopskrbe Zagreba i okolice. Zbog izgradnje hidroenergetskih objekata sa slovenske strane granice, zaustavljen je pronos sedimenta u riječnom koritu te se rijeka Sava počela ukopavati nizvodno od hrvatsko slovenske granice. „Taj je proces uzrokovao trend pada razina podzemnih voda zagrebačkog vodonosnika. U posljednjih 40 godina, razine su se spustile za približno 6 metara. Više nije tajna da vodocrpilišta nisu izdašna kao što su nekoć bila. Iako bi bilo pretjerano za reći da će Zagreb uskoro ostati bez pitke vode, činjenica je da imamo problem i da ga moramo riješiti. Dugoročne bi posljedice mogle biti jako neugodne.“ rekao je Ponoš.

Tijekom razvoja Programa analizirane su tri opcije sustava kako bi se došlo do optimalnog tehničkog rješenja. Primjenjujući kriterije vodoopskrbe, obrane od poplava te zaštite okoliša, kao najbolja opcija pokazala se ona koja koristi hidroenergetske objekte za stabilizaciju razina podzemnih voda. Ti objekti predstavljaju održivo rješenje kojim se osigurava dugoročna vodoopskrba, ali i obnovljiva energija u središtu potrošnje. Tako se značajno smanjuju gubici u prijenosu, a ukupna proizvodnja planiranih elektrana zadovoljila bi 23% potreba grada Zagreba za električnom energijom.

„Manje je poznata činjenica da je sustav obrane od poplave srednjeg Posavlja dovršen u 40% planiranog obujma. Sustav su projektirali međunarodni stručnjaci uz financijsku podršku Ujedinjenih naroda, ali on nikad nije dovršen. S njegovom izgradnjom stalo se vrlo brzo nakon što je osigurana dostatna razina zaštite grada Zagreba. Međutim, zbog klimatskih promjena danas to više nije dovoljno. Nije pitanje hoćemo li nešto napraviti, već što i kada ćemo napraviti.“ zaključio je Ponoš.

Program se nalazi u fazi dovršetka studije izvodivosti i strateške studije utjecaja na okoliš te se uskoro očekuje javna rasprava o navedenim dokumentima. Projektnu dokumentaciju sufinancira Europska unija s 1,5 milijuna eura tehničke pomoći, a Program je i uvršten među projekte tzv. Junckerovog plana.