Category Archives: Program zaštite

Zagreb na Savi predstavljen European Investment Advisory Hubu

image4

Zagreb, 28.ožujka 2017. – Na poziv Hrvatske banke za obnovu i razvitak, direktor tvrtke Program Sava d.o.o., Dubravko Ponoš predstavio je program Zagreb na Savi  predstavnicima European Investment Advisory Huba (EIAH). Ovo je tijelo strukturirano kao spona između perspektivnih projekata i Investicijskog plana za Europu, poznatijeg pod nazivom Junckerov plan. Cilj ovoga plana je mobilizirati 315 milijardi eura dodatnog financiranja kroz Europski fond za strateške investicije, pri čemu EIAH pruža različite oblike tehničke pomoći.

„Hrvatska banka za obnovu i razvitak služi kao lokalni hub koji evaluira zaprimljene aplikacije i zatim ih šalje u sjedište EIAH u Luksemburgu. Na raspolaganju su brojni oblici tehničke pomoći, od pomoći pri financiranju do izrade studija utjecaja na okoliš, ovisno o fazi u kojoj se projekt nalazi.“ naglasio je Jean-Marc Martin, zamjenik voditelja EIAH-a. Osim Zagreba na Savi predstavljen je i projekt izgradnje KBC Rijeka koji je već u fazi realizacije.

Potrebno je pronaći optimalno rješenje

martinic

27. prosinca 2016. – Gost ovotjedne emisije Program Sava bio je član Stručnog savjeta, prof.dr.sc. Ivan Martinić. Ivan Martinić voditelj je nekoliko međunarodnih projekata po pitanju zaštite okoliša, šumarstva i ekologije, diplomirani je inžinjer šumarstva i redoviti sveučilišni profesor. Tema emisije bila je upravo zaštita okoliša i utjecaj Programa Sava na okoliš.

– Fokus javnosti na utjecaj na okoliš velikih projekata je sasvim opravdan. Iluzorno bi bilo reći da je moguće raditi velike projekte bez utjecaja na okoliš. Oni su u rasponu od pozitivnih, neutralnih i negativnih, izravnih i neizravnih. Odustati od takvih projekata znači odreći se od pojedinih potencijala, što nije dobro – započeo je emisiju prof. dr.sc. Ivan Maritinić.

No unatoč negativnim utjecajima potrebno je pronaći najoptimalnije rješenje.

– Danas je potrebno projekte raditi win-win. Negativne utjecaje se moramo potruditi smanjiti. Nema operacije bez krvi, danas imamo softificirane uređaje i niz organizacija koje nas tjeraju da budemo obazrivi prema okolišu. Bankari neće stajati iza projekta koji nisu okolišno prihvatljivi. Sve je postalo jako važno – tvrdi Martinić.

Negativne aspekte i utjecaje na okoliš ima i Program Sava.

– Više je njih i tranparetno ih treba reći. Veliki dio utjecaja je vezan za hidrologiju rijeke, za tokove, razine podzemnih voda, to može nastati prekidom kontinuiteta toka rijeka. U pitanje se dovodi i šumska zajednica, toplina, akumulacija, čitav je jedan splet povezan sa hidrologijom – izjavio je član Stručno savjeta Ivan Maritinić.

Modificirati se može, tvrdi Maritinić, ali treba se voditi računa o problemima u prostoru.

– Opcija ne činiti ništa ne može biti ispravna. Ona je ravnopravna, ona je ishodište, ali ciljevi su nešto drugo – zaključio je Ivan Martinić.

Prioritet Programa Sava je zaustavljanje pada razine podzemnih voda

mayer

20. prosinca 2016. – Kao jedan od najvećih problema kada je rijeka Sava u pitanju pokazao se pad podzemnih voda. Upravo o toj temi u emisji Program Sava govorio je profesor Darko Mayer, hidrogeolog i profesor emeritus.

– Od Slovenije Sava dolazi u samoborsko područje, a zatim u Zagreb. Geologški je to ravnica, možemo ju zamisliti kao zdjelu koja je spunjena vodom i šljunkom. Vodonosnik je nastao taloženjem nanosa šljunka i pjeska- u zagrebačkom području su velike od 20 pa do 100 metara. Sava erodira šljunak, nosi ga prema Zagrebu u prirodnim uvjetima, a prirodni uvjeti su se promjenili.  Četiri hidroelektrane u Sloveniji zaustavljaju donos šljunkovitog materijala. Time se smanjuje razina podzemne vode – pojasnio je Darko Mayer.

Više je čimbenika koji utječu na pad podzemnih voda.

– Pad podzemnih voda iznosi 4-5 metara kroz zadnjih 50-ak godina. Nisu samo zahvati na Savi uzrok pada, nego i promjene na području Zagreba, kao što je sustav za zaštitu od poplava i povećana potrošnja vode – zaključuje Mayer.

Dugoročno pad podzemnih voda donosi velike probleme, zato je to i prioritet Programa Sava.

– Program Sava ima zadaću popraviti negativne uvjete kada su u pitanju podzemne vode. U sklopu Programa trebaju se izgraditi dvije hidrolelektrane, uspostava Lučko, četiri male hidroelektrane. Treba rekonstruirati kanal Sava- Odra, odnosno dovršiti kanal Sava- Sava i tome stvoriti uvjete da najveći dio godine u kanalu bude vode – navodi Mayer.

Nedostajat će radne snage u realizaciji Programa Sava

frohlich

13. prosinca 2016. – U ovotjednoj emisiji Program Sava gost je bio predsjednik Hrvatske gospodarske komore- Komore Zagreb, Zlatan Frolich. Fokus emisije bio je na gospodarskom razvoju i generiranju zapošljavanja koje Program Sava može donjeti Zagrebu i Hrvatskoj.

– Program Sava je jedan višedimenzionalni program koji može pružiti kapacitete za poboljšanje našeg gospodarstva. U energetskom smislu imamo energetske tvrtke  koje će proizvoditi primjerice turbine, donjet će mostogradnju i time građevinu, radit će se na urbanizaciji i čini mi se da je to dovoljan razlog da se ova projekt podrži – izjavio je na početku emisije Zlatan Frolich.

Program Sava, kao višenamjenski projekt donjet će porast zapošljavanja u svim segmentima.

– Bitan je pojam i zelenog zapošljavanja za koji Hrvatska ima resurse, ali ih Hrvatska još dovoljno ne koristi- zaključio je Frolich.

Pojekt vrijedan preko milijardu dolara generirat će veliki broj zapošljavanja, ali Hrvatska u pojedinim segmentima ima manjak radne snage.

– Nedostaje nam radne snage u ovim strukama, ali ne mislim da će uvozom radne snage cijena rada padati, jer kvalitetan radnik košta – zaključio je Frolich.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvara se prostor za realizaciju više projekata ovakve vrijednosti, smatra Frolich i napominje kako su stvari otvaranjem tržišta uvelike olakšane.

– Ne fali projekata, ali ih treba realizirati, poput mosta Pelješac. Imamo mogućnost europskih fondova, mislim da su se stvari  promjenile i da bi to trebalo krenuti bolje i više – dodao je Zlatan Frolich.

Veliku ulogu u genereiranju zapošljavanja i pružanju podrške gospodarstvenicima ima i Hrvatska gospodarska komora, koja ima planirano niz projekata u 2017. godini.

– Radimo na edukaciji, imat ćemo setove edukacija o javnoj nabavi, sudjelovat ćemo na međunarodnim sajmovima, radimo na B2B komunikaciji, povezujemo se s partnerskim komorama u inozemstvu, planiramo suradnju s komorama koje su na slivu Save – pojasnio je predsjednik HGK Zagreb.

Zagreb zaslužuje preboljeti strah od svoje rijeke

vojkovic

Zagreb, 29. studenog 2016. – U ovotjednoj emisiji Program Sava gostovao je doc.dr.sc. Goran Vojković, doktor pravnih znanosti, predavač na nekoliko visokoškolskih institucija i jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za prometno pravo i koncesije. Autor je nekoliko knjiga u kojima se obrađuje pitanje luka unutarnjih voda te pomorsko dobro. Vojković je također autor studije u kojoj analizira pravni aspekt podjele hidropotencijala između Republike Slovenije i Republike Hrvatske.

„Svjesni smo toga da se Hrvatska povukla iz arbitražnog postupka o utvrđivanju granice s Republikom Slovenijom, no problem s granicom i dalje postoji. Kod podjele hidropotencijala problem nastaje kad granica ide sredinom rijeke te se granica proteže i dijelom akumulacije. To jest slučaj na Savi, no uvjeren sam da je u interesu obje strane postići dogovor oko toga pitanja.“ o problemu s granicom rekao je Vojković.

Energetika je samo jedan segment ovoga programa, a njegov je cilj donijeti pozitivne promjene i na području obrane od poplava, kao i otvoriti potencijal razvoja grada uz rijeku Savu. Prema Vojkoviću Zagreb se i dalje boji svoje rijeke. Dok svi zapadnoeuropski gradovi žive uz svoje rijeke, Zagreb je odvojen od Save s dvije ogromne barijere u vidu nasipa. Današnji promet rijekom Savom nije ni sjena nekadašnjeg, ne koriste se teretni i turistički potencijali. Manje je poznata činjenica da se 1653. iz Celja vodenim putem prevezao oltar za crkvu sv.Katarine na Gornjem gradu.

„Nedavno je jedan nizozemski par doplovio jahtom do Siska, bez da su koristili morske puteve. Znači, moguće je stvoriti prometni pravac koji bi koristio prednosti rijeke Save i povezati Zagreb s plovnim putem Rajna-Majna-Dunav. Postoje projekti, dio toga se razmatra i kroz razvoj Programa Sava te je neupitno da u tom segmentu postoji ogroman potencijal. Strateški, u cijelome svijetu, svaka se proizvedena roba pokušava čim prije dovesti do prijevoza nekim plovnim putem. Sava ne smije biti iznimka.“ zaključio je Vojković.

Program Sava priprema se za javnu raspravu

img_1724

Zagreb, 24.studenog 2016. – Kao sudionik panela na REXPO investicijskom sajmu, Dubravko Ponoš, direktor tvrtke Program Sava d.o.o. najavio je skoru javnu raspravu o strateškoj studiji utjecaja na okoliš Programa zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska. Tema panela bila je dvojaka uloga energetske učinkovitosti. S jedne je strane pojam vezan uz zgradarstvo, odnosno uštedu energije, dok se s druge strane analizirala prednost izvora zelene energije u središtu potrošnje.

Ponoš je panel otvorio kratkom prezentacijom o statusu Programa Sava. „Energetska učinkovitost i zelena energija pojmovi su koji moraju biti u najmanju ruku kompatibilni. Proizvodnja energije, i to po mogućnosti zelene energije, iz obnovljivih izvora trebao bi biti strateški cilj svake sredine. Višenamjenska rješenja standard su u svijetu već desetljećima, dok se u Hrvatskoj još uvijek bespotrebno prepiremo. U procesu osvještavanja i podizanja svijesti o takvim rješenjima najvažnija je politička volja.“

Tijekom rasprave Ponoš je istaknuo da Program Sava upravo revidira konačnu verziju strateške studije utjecaja na okoliš i da uskoro očekuje dovršetak studije izvodivosti te javnu raspravu. Dokumente izrađuje međunarodni konzorcij IPF3 u sastavu MottMacdonald-WYG-Atkins, a njihovu izradu je sufinancirala Europska unija s 1,5 milijuna eura.

Na panelu su također sudjelovali Danijel Žamboki, pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja, Mario Klobučar iz Fonda za energetsku učinkovitost, Ivana Miličić iz Europske banke za obnovu i razvoj, Margareta Zidar iz Energetskog instituta Hrvoje Požar te Damir Grgurović iz tvrtke Rudan d.o.o.

Raspravu je moderirala Snježana Turalija, izvršna direktorica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

Rijeka Sava tajna je ljubav Zagreba

IMG_1467

Zagreb, 22. studenog 2016. – Ovoga je tjedna u emisiji Program Sava gostovao jedan od najpoznatijih hrvatskih urbanista, akademik Branko Kincl, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Njegova karijera počinje 1964., iste godine kad je Zagreb pogodila katastrofalna poplava, kad se zapošljava u Urbanističkog zavodu Grada Zagreba. Dobitnik je brojnih inozemnih nagrada i priznanja za svoj rad, a član je Stručnog savjeta Programa Sava od samog početka razvoja ovog velikog projekta.

Uvodno o odnosu rijeke Save i Zagreba Kincl je rekao da se Zagreb još uvijek isključivo brani od Save. „Nakon projekta oteretnog kanala iz 1973., Zagreb je podijeljen u dva dijela. Zbog toga što na ovom području rijeka Sava prelazi iz brdske u nizinsku rijeku, vodostaj značajno oscilira. Zbog toga su podignuti veliki nasipi kroz grad koji predstavljaju određenu barijeru. Međutim, rekao bih da je to svojevrsna tajna ljubav između rijeke Save i Zagreba.“

O Programu Sava Kincl je rekao da taj projekt objedinjuje dosadašnja iskustva, ali i donosi radikalna te atraktivna nova rješenja. „To je zahvat velikih prostornih transformacija kroz duži period vremena. Veliki broj raznovrsnih zahvata traži kontinuirani angažman multidisciplinarnog tima stručnjaka različitih struka te konstantnu kontrolu i koordinaciju planiranja, projektiranja i realizacije niza zahvata koji će rezultirati novim prostornim vrijednostima. Na području grada Zagreb stalno vodno lice uz kontrolu protoka te zbog toga mogućnost uklanjanja  nasipa otvara niz novih mogućnosti koje treba osmisliti naprednim urbanističko-arhitektonskim rješenjima. Zagrebu se otvara povijesna prilika da oblikuje središte grada na vodi.“

Svoju bogatu karijeru akademik Kincl ove je godine obilježio izdavanjem monografije svojega rada. „Ja sam već 52 godine u struci, upravo završavam sa kolegama Neidhardtom i nažalost pokojnim Radićem kao glavni projektant novu zgradu terminala Zagrebačkog aerodroma. Mislim da je došlo vrijeme da svoj rad prezentiram u javnost u obliku Monografije. Monografija sadrži izbor od mojih skoro 300 radova, projekata i studija, izbor od skoro 60 realizacija, nastavni i znanstveno-istraživački rad, vođenje međunarodne ljetne škole Arhitekture u Motovunu kroz 20 godina itd. Monografija je djelo petorice autora: Karač, Žunić, Korbler, Vukadin, Bešlić sa nekoliko vrijednih suradnika Opalić, Smokvina, grafičkim oblikovanjem Nedjeljka Špoljara predvođenih glavnom urednicom Slavicom Marković ravnateljicom Kabineta Grafike HAZU.“ zaključio je emisiju Kincl.

Zelena gradnja ulazi na velika vrata

turalija_slika

Zagreb, 8.studenog 2016. – U petoj po redu emisiji Program Sava gostovala je Snježana Turalija, izvršna direktorica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju. Program Sava d.o.o. je od samoga osnutka članica ove organizacije te na taj način podupire njezine ciljeve. Sudjelovanjem u međunarodnom projektu „Better build green“, koji je organizirao Svjetski savjet za zelenu gradnju povodom pariške COP21 konferencije, Program Sava d.o.o. se obvezala razviti održiv Program kojim će smanjiti svoj ugljični otisak.

Uvodno je Turalija predstavila Hrvatski savjet za zelenu gradnju, njegove ciljeve i principe: „Hrvatski savjet za zelenu gradnju osnovan je 2009. od strane 24 renomirane tvrtke i institucija kao neprofitna udruga, a danas broji oko 108 aktivnih članova. Ključni cilj rada udruge je predvoditi transformaciju hrvatskog tržišta graditeljstva i nekretnina prema održivosti, promovirajući programe zelene gradnje i tehnologije, kao i integraciju dostupnih i stečenih znanja, iskustva i spoznaja o zelenoj gradnji u projektiranje i dizajn, te izvođenje i funkcioniranje građevina u Hrvatskoj. Članica udruge je i tvrtka Program Sava d.o.o. koja se i na taj način obvezala poštovati principe održivosti.”

U Programu Sava Turalija je rekla: “Program Sava fokusiran je na sanaciju podzemnih voda i energetsku učinkovitost s pozicije proizvodnje električne energije u središtu potrošnje. Ono što se nama čini jest da na području od Jaruna do istočnih dijelova Zagreba imamo potencijal razvoja koji bi mogao biti poveznica s gradskim centrom. Mi, kao građani Zagreba, Savu nismo iskoristili, kao ni naši turisti na način kako to rade druge zemlje. Bitno je da kolege urbanisti, planeri I arhitekti razmišljaju o tom prostoru na način da bude koristan za ekonomiju grada kao i za građane Zagreba.”

Program Sava u svojim ciljevima ima zaštitu okoliša i održivost svih projektiranih rješenja te se transparetnim radom sigurno približava svjetskim standardima po tom pitanju, zaključeno je u emisiji.

Zalihe pitke vode na zagrebačkom području sve su manje

IMG_1467

Zagreb, 2.studenog 2016. – Ciklus emisija Program Sava nastavio se i ovoga tjedna gostovanjem prof.dr.sc. Kristijana Posavca s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Posavec je geolog i jedan od najvećih hrvatskih stručnjaka za podzemne vode. Autor je brojnih znanstvenih radova i istraživanja o podzemnim vodama u zagrebačkom i samoborsko-zaprešićkom vodonosniku, od kojih je posebno važno izdvojiti posljednji članak „Zagreb na Savi – značaj projekta za izvorišta i Strategiju razvoja vodoopskrbnog sustava grada Zagreba“.

Posavec je uvodno objasnio osnovne značajke zagrebačkog sustava vodoopskrbe: „Prosječna potrošnja pitke vode po glavi stanovnika Grada Zagreba iznosi oko 133 litre dnevno, dok je projicirana količina oko 150 litara vode dnevno. Prosječne crpne potrebe kreću se između 1,8 i 2 m3/s, dok se zapravo crpi 3,5 do 3,8 m3/s što ukazuje na velike gubitke u sustavu. Trenutno je aktivno tridesetak zdenaca iz kojih se crpi voda za potrebe sustava vodoopskrbe.“

Prisutne negativne trendove razina podzemnih voda Posavec je analizirao u nekoliko radova, a njihove uzroke vidi u regulaciji rijeke Save u Sloveniji. „Razlog kontinuiranog sniženja razina podzemne vode najvećim dijelom leži u procesu snižavanja korita rijeke Save u kojem su dominantno izraženi erozijski procesi, odnosno rijeka postojeći šljunak u koritu odnosi nizvodno od Zagreba. To pak za posljedicu ima kontinuirano snižavanje korita rijeke Save odnosno usijecanje korita u postojeće naslage šljunka zbog nedostatka pronosa nanosa iz uzvodnijih dijelova toka, s obzirom da je rijeka Sava uzvodno od Zagreba regulirana hidroelektranama u Sloveniji koje u svojim bazenima talože vučeni nanos. Snižavanje korita rijeke Save za posljedicu ima snižavanje razina podzemne vode u zagrebačkom i samoborsko-zaprešićkom vodonosniku jer je razina podzemne vode odnosno vodna ploha u stalnom kontaktu s rijekom Savom. Nije da imamo manje vode u Savi nego smo imali prije, samo je danas korito Save niže nego je bilo prije, time je vodostaj Save niži, a time su i razine podzemne vode, koje pak su u stalnom kontaktu s rijekom Savom, niže. To je hidraulički povezani sustav.“

Što se tiče utjecaja predloženog sustava na razine podzemnih voda, Posavec je naveo: „Za izgrađeno stanje Opcije 2 razine podzemne vode se generalno povisuju od 2 do 3 m dok neki dijelovi vodonosnika bilježe porast i do 4.5 m. Sveukupne promjene su generalno povoljne jer se postiže pozitivan utjecaj na kapacitete aktivnih vodocrpilišta kao i na negativne trendove razina podzemne vode koji se u potpunosti zaustavljaju. Pozitivan utjecaj također se očituje i na izvorište Odre i prirodne vrijednosti kao i rekreacijske sadržaje koji su ovisni o podzemnoj vodi.“ Zaključio je kako je jedino trajno rješenje izgradnja brana hidroelektrana jer one predstavljaju čvrste strukture za razliku od riječnih pragova.

Ako se ništa ne poduzme kako bi se zaustavili negativni trendovi, u uvjetima hidroloških suša moglo doći do problema u vodoopskrbi. Kao alternativno rješenje zaustavljanju negativnih trendova može se pristupiti produbljivanju zdenaca te izgradnji novih vodocrpilišta, međutim jedino rješenje za vodoopskrbu u svim uvjetima treba tražiti u zaustavljanju negativnih trendova.

4. savjetovanje o Savi u organizaciji udruge SLAP

Poplava 1964

4.prosinca 2014. – napredak u razvoju programa Zagreb na Savi prezentiran je i na četvrtoj konferenciji o višenamjenskom korištenju Save koju organizira SLAP – udruga za očuvanje hrvatskih voda i mora. Konferencija se održala u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture te okupila stotinjak stručnjaka iz Hrvatske iz inozemstva. S obzirom na ovogodišnje katastrofalne poplave, izlaganja su većinom bila povezana s integralnim upravljanjem riječnim slivom o čemu su govorili stručnjaci iz Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije.

O multikriterijskoj analizi programa Zagreb na Savi govorio je Dubravko Ponoš, direktor tvrtke Program Sava d.o.o., zadužene za razvoj navedenog programa. Bodovanje u sklopu multikriterijske analize odradio je Stručni savjet Programa, kako bi se osigurao neovisan, multidisciplinaran znanstveni pristup metodi. „Opcija iz 2013. prema kojoj veliki vodni val ide mimo Zagreba dobila je najveći broj bodova te je potvrđena od strane Vijeća programa. Tri kriterija koja su u analizi donosila najviše bodova bili su vodoopskrba, zaštita od poplava te zaštita okoliša. Detaljna studija izvodivosti izrađuje se za opciju 2013., dok se strateška procjena utjecaja na okoliš izrađuje za sve 3 uspoređene opcije.“ zaključio je Ponoš.

Inicijativa predvođena udrugom SLAP zadala si je cilj okupljanja stručne javnosti jednom godišnje na Savjetovanju kako bi raspravljali o problematici rijeke Save. Fokus prvog Savjetovanja je bio vezan uz projekt „Zagreb na Savi“ te praćenje njegovog razvoja kojim će se definirati uređenje Save od granice Hrvatske sa Slovenijom do Siska. 4.savjetovanje bilo je posvećeno integralnom pristupu uređenju cijelog sliva rijeke Save s posebnim osvrtom na nedavne poplave.