Category Archives: Stručni savjet

Održana završna radionica s IPF3 konzorcijem

 

Zagreb, 10.travnja – U dvorani Hrvatske komore inženjera građevine održana je radionica na kojoj su predstavnici IPF3 konzorcija, u sastavu MottMacdonald-WYG-Atkins, predstavili završnu verziju studije izvodivosti te strateške studije utjecaja na okoliš dionicima Programa zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska, poznatijem kao Zagreb na Savi. Kroz konzorcij je na studijama radilo više od 30 domaćih i međunarodnih stručnjaka s različitih područja, a ukupna vrijednost posla procijenjena je na 2 milijuna eura, od čega su Europska komisija i EBRD sufinancirali 1,5 milijuna. Na radionici su sudionici imali priliku iz prve ruke čuti rezultate studija, a na događanju se okupilo više od 40 predstavnika institucija koje su bile uključene u razvoj programa u ovoj fazi.

Radionicu su otvorili Irena Ratković Malbaša, direktorica društva Program Sava d.o.o. koje prema Zaključku Vlade RH vodi razvoj Programa te Arthur Schankler, zamjenik voditelja IPF3 konzorcija.

Nacrt prijedloga Programa koji je zajedno sa studijom izvodivosti te strateškom studijom utjecaja na okoliš poslan Vladi Republike Hrvatske, predstavila je mr.sc. Ivana Ivanković, iz društva Program Sava d.o.o. „Svi su se dionici složili da je današnje stanje rijeke Save neodrživo. Tijekom razvoja Programa trudili smo se uklopiti što više interesa dionika i javnosti kako bi on predstavljao zajedničku platformu za daljnje djelovanje. Sam tekst nacrta prijedloga ne zatvara vrata daljnjem usklađivanju s prijedlozima dionika i stručne javnosti. Međutim, on predstavlja smjer u kojem će se Program dalje razvijati.“ zaključila je Ivanković.

Studiju izvodivosti predstavila je Valeria Valeri iz IPF3 konzorcija. Naglasila je kompleksnost posla te samog pristupa višenamjenskim programima. „Studija je pokazala ekonomsku isplativost cjelokupnog Programa, a kao glavna korist realizacije identificiran je pozitivan utjecaj na podzemne vode te dugoročna stabilizacija vodoopskrbe koja donosi ekonomsku korist od više od 800 milijuna eura. Proizvodnja električne energije je jedini element cijeloga sustava koji će imati financijski povrat te je zato nužno cijeli Program promatrati višenamjenski, a ne sektorski. Upravo će to biti važno tijekom detaljnog financijskog modeliranja sustava.“

Prof.dr.sc. Kristijan Posavec s Rudarsko geološko naftnog fakulteta, konzultant IPF3 konzorcija, opisao je pozitivan utjecaj Programa na razine podzemnih voda koje predstavljaju strateški resurs Republike Hrvatske. „Primjetan je trend pada razine podzemnih voda na području Programa u posljednjih 40 godina. Prag koji je HEP napravio kod termoelektrane na Savici podigao je razinu podzemnih voda na nekim vodocrpilištima što je bio izravan pozitivan utjecaj na stanje vodoopskrbe grada Zagreba. Međutim, to je jedini objekt te vrste na rijeci Savi i stabilizacija podzemnih voda nije mu primarna namjena. Ako se nešto ne poduzme, negativan trend će se nastaviti i ugroziti strateške rezerve pitke vode na ovom području. Zagreb na Savi svakako predstavlja rješenje toga problema.“ naglasio je Posavec.

Stratešku studiju utjecaja na okoliš predstavio je dr.sc. Stjepan Dekanić iz IPF3 konzorcija. Uvodno je naglasio kako je ovo netipična strateška studija utjecaja na okoliš kroz koju se vidi kako se Program razvijao i uvažavao zahtjeve koji su se postavljali. Rekao je kako strateška procjena utjecaja na okoliš ima usmjeravajući karakter te da će se za svaki od objekata Programa raditi zasebne procjene utjecaja.

Na radionici su sudjelovali predstavnici brojnih dionika, poput Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih voda, Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Europske banke za obnovu i razvoj. Također, sudjelovali su predstavnici tvrtki uključenih u dotadašnji razvoj poput MottMacdonalda, WYG-a, Instituta za elektroprivredu, VPB-a, Elektroprojekta te predstavnici Stručnog savjeta iz nevladinih organizacija poput Društva arhitekata Zagreba, Udruge hrvatskih urbanista, Društva građevinskih inženjera Zagreb te udruge SLAP.

Prioritet Programa Sava je zaustavljanje pada razine podzemnih voda

mayer

20. prosinca 2016. – Kao jedan od najvećih problema kada je rijeka Sava u pitanju pokazao se pad podzemnih voda. Upravo o toj temi u emisji Program Sava govorio je profesor Darko Mayer, hidrogeolog i profesor emeritus.

– Od Slovenije Sava dolazi u samoborsko područje, a zatim u Zagreb. Geologški je to ravnica, možemo ju zamisliti kao zdjelu koja je spunjena vodom i šljunkom. Vodonosnik je nastao taloženjem nanosa šljunka i pjeska- u zagrebačkom području su velike od 20 pa do 100 metara. Sava erodira šljunak, nosi ga prema Zagrebu u prirodnim uvjetima, a prirodni uvjeti su se promjenili.  Četiri hidroelektrane u Sloveniji zaustavljaju donos šljunkovitog materijala. Time se smanjuje razina podzemne vode – pojasnio je Darko Mayer.

Više je čimbenika koji utječu na pad podzemnih voda.

– Pad podzemnih voda iznosi 4-5 metara kroz zadnjih 50-ak godina. Nisu samo zahvati na Savi uzrok pada, nego i promjene na području Zagreba, kao što je sustav za zaštitu od poplava i povećana potrošnja vode – zaključuje Mayer.

Dugoročno pad podzemnih voda donosi velike probleme, zato je to i prioritet Programa Sava.

– Program Sava ima zadaću popraviti negativne uvjete kada su u pitanju podzemne vode. U sklopu Programa trebaju se izgraditi dvije hidrolelektrane, uspostava Lučko, četiri male hidroelektrane. Treba rekonstruirati kanal Sava- Odra, odnosno dovršiti kanal Sava- Sava i tome stvoriti uvjete da najveći dio godine u kanalu bude vode – navodi Mayer.

Zagreb zaslužuje preboljeti strah od svoje rijeke

vojkovic

Zagreb, 29. studenog 2016. – U ovotjednoj emisiji Program Sava gostovao je doc.dr.sc. Goran Vojković, doktor pravnih znanosti, predavač na nekoliko visokoškolskih institucija i jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za prometno pravo i koncesije. Autor je nekoliko knjiga u kojima se obrađuje pitanje luka unutarnjih voda te pomorsko dobro. Vojković je također autor studije u kojoj analizira pravni aspekt podjele hidropotencijala između Republike Slovenije i Republike Hrvatske.

„Svjesni smo toga da se Hrvatska povukla iz arbitražnog postupka o utvrđivanju granice s Republikom Slovenijom, no problem s granicom i dalje postoji. Kod podjele hidropotencijala problem nastaje kad granica ide sredinom rijeke te se granica proteže i dijelom akumulacije. To jest slučaj na Savi, no uvjeren sam da je u interesu obje strane postići dogovor oko toga pitanja.“ o problemu s granicom rekao je Vojković.

Energetika je samo jedan segment ovoga programa, a njegov je cilj donijeti pozitivne promjene i na području obrane od poplava, kao i otvoriti potencijal razvoja grada uz rijeku Savu. Prema Vojkoviću Zagreb se i dalje boji svoje rijeke. Dok svi zapadnoeuropski gradovi žive uz svoje rijeke, Zagreb je odvojen od Save s dvije ogromne barijere u vidu nasipa. Današnji promet rijekom Savom nije ni sjena nekadašnjeg, ne koriste se teretni i turistički potencijali. Manje je poznata činjenica da se 1653. iz Celja vodenim putem prevezao oltar za crkvu sv.Katarine na Gornjem gradu.

„Nedavno je jedan nizozemski par doplovio jahtom do Siska, bez da su koristili morske puteve. Znači, moguće je stvoriti prometni pravac koji bi koristio prednosti rijeke Save i povezati Zagreb s plovnim putem Rajna-Majna-Dunav. Postoje projekti, dio toga se razmatra i kroz razvoj Programa Sava te je neupitno da u tom segmentu postoji ogroman potencijal. Strateški, u cijelome svijetu, svaka se proizvedena roba pokušava čim prije dovesti do prijevoza nekim plovnim putem. Sava ne smije biti iznimka.“ zaključio je Vojković.

Rijeka Sava tajna je ljubav Zagreba

IMG_1467

Zagreb, 22. studenog 2016. – Ovoga je tjedna u emisiji Program Sava gostovao jedan od najpoznatijih hrvatskih urbanista, akademik Branko Kincl, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Njegova karijera počinje 1964., iste godine kad je Zagreb pogodila katastrofalna poplava, kad se zapošljava u Urbanističkog zavodu Grada Zagreba. Dobitnik je brojnih inozemnih nagrada i priznanja za svoj rad, a član je Stručnog savjeta Programa Sava od samog početka razvoja ovog velikog projekta.

Uvodno o odnosu rijeke Save i Zagreba Kincl je rekao da se Zagreb još uvijek isključivo brani od Save. „Nakon projekta oteretnog kanala iz 1973., Zagreb je podijeljen u dva dijela. Zbog toga što na ovom području rijeka Sava prelazi iz brdske u nizinsku rijeku, vodostaj značajno oscilira. Zbog toga su podignuti veliki nasipi kroz grad koji predstavljaju određenu barijeru. Međutim, rekao bih da je to svojevrsna tajna ljubav između rijeke Save i Zagreba.“

O Programu Sava Kincl je rekao da taj projekt objedinjuje dosadašnja iskustva, ali i donosi radikalna te atraktivna nova rješenja. „To je zahvat velikih prostornih transformacija kroz duži period vremena. Veliki broj raznovrsnih zahvata traži kontinuirani angažman multidisciplinarnog tima stručnjaka različitih struka te konstantnu kontrolu i koordinaciju planiranja, projektiranja i realizacije niza zahvata koji će rezultirati novim prostornim vrijednostima. Na području grada Zagreb stalno vodno lice uz kontrolu protoka te zbog toga mogućnost uklanjanja  nasipa otvara niz novih mogućnosti koje treba osmisliti naprednim urbanističko-arhitektonskim rješenjima. Zagrebu se otvara povijesna prilika da oblikuje središte grada na vodi.“

Svoju bogatu karijeru akademik Kincl ove je godine obilježio izdavanjem monografije svojega rada. „Ja sam već 52 godine u struci, upravo završavam sa kolegama Neidhardtom i nažalost pokojnim Radićem kao glavni projektant novu zgradu terminala Zagrebačkog aerodroma. Mislim da je došlo vrijeme da svoj rad prezentiram u javnost u obliku Monografije. Monografija sadrži izbor od mojih skoro 300 radova, projekata i studija, izbor od skoro 60 realizacija, nastavni i znanstveno-istraživački rad, vođenje međunarodne ljetne škole Arhitekture u Motovunu kroz 20 godina itd. Monografija je djelo petorice autora: Karač, Žunić, Korbler, Vukadin, Bešlić sa nekoliko vrijednih suradnika Opalić, Smokvina, grafičkim oblikovanjem Nedjeljka Špoljara predvođenih glavnom urednicom Slavicom Marković ravnateljicom Kabineta Grafike HAZU.“ zaključio je emisiju Kincl.

Energetika kao rješenje problema vodoopskrbe

krajcar

Zagreb, 18. listopada 2016. – U drugoj po redu emisiji Program Sava gostovao je prof.dr.sc. Slavko Krajcar, redovni profesor na Fakultetu energetike i računarstva, stručnjak za energetiku s iskustvom rada na brojnim inozemnim projektima. Krajcar je također i član Stručnog savjeta Programa Sava čiji je zadatak nadzirati i usmjeravati razvoj ovog velikog programa. Razgovor je započeo osvrtom na slovenski dio rijeke Save koji je uvelike već reguliran branama hidroelektrana.

– Slovenci su samo iskoristili ono što im je na raspolaganju i planski regulirali svoj dio rijeke Save. Osnovana je posebna tvrtka, donesen je čak i zakon kojim se pravno regulira korištenje rijeke Save te nije nikakva tajna da su oni zapravo već pri kraju svojeg velikog zahvata. Mi smo dosad samo sporadično razgovarali o Savi  i ovo je prvi pravi pokušaj višenamjenskog sagledavanja problematike. Odustalo se od čisto energetske eksploatacije, a fokus je stavljen na podzemne vode i zaštitu okoliša. Inženjerski je princip da se nakon prve brane, a Slovenci ih imaju već 5, rijeka mora nastaviti pregrađivati sve dok postoji značajan pad, a ponegdje i do ušća. Znači da nam posao svakako predstoji jer značajan pad prestaje nakon Siska – otvorio je razgovor Krajcar.

Energetski objekti na rijeci Savi drukčije su raspoređeni u odnosu na dosad razmatrane varijante. Umjesto velikih hidroelektrana s jezerima u gradu Zagrebu, koje su razmatrane u prijašnjim rješenjima, današnje je rješenje urbanistički značajno prihvatljivije. Kroz sam grad Sava bi u svim uvjetima bila unutar postojećeg korita te bi se na potezu od Prečkog do Ivanje Reke nalazile 4 male hidroelektrane u samom koritu. Vizualno bi se uklopile u okoliš, a preko svake je moguće izraditi prijelaz.

Nakon prve emisije, gledatelji su željeli znati razliku između ovoga projekta te projekta Beograd na vodi. Oba su projekta povezana sa suživotom urbane sredine i rijeke te je interes gledatelja povezan upravo s tim segmentom.

– Nedavno sam bio u Beogradu i tamo se naveliko gradi. Međutim, razlika je suštinska na nekoliko razina. Pod prvo, Zagreb tek Savu treba regulirati kako bi se stvorio urbanistički potencijal te je regulacija ono čime se ovaj projekt bavi. Drugo, i možda važnije, jest što za razliku od Beograda na vodi ovaj projekt uključuje stručnu i opću javnost u sva rješenja. Građani i struka će odlučiti što Zagrebu treba na tom prostoru – odgovorio je Krajcar.

Činjenica da su hidroelektrane smještene u blizini ili samome gradu, značajno smanjuje gubitke u prijenosu te se povećava iskoristivost. 15-20% namirenja potreba za električnom energijom proizvodnjom zelene energije iz obnovljivih izvora ne bi se smjelo olako odbaciti.

Upravo s temom zelene energije Krajcar je i završio emisiju.

– Zelena energija u središtu grada ne može se postići baš svugdje. Zagreb ima taj potencijal i šteta bi ga bila ne iskoristiti. Štoviše, Zagreb koji koristi svoje potencijale je Zagreb u kojem bih ja želio živjeti – zaključio je Krajcar.

4. savjetovanje o Savi u organizaciji udruge SLAP

Poplava 1964

4.prosinca 2014. – napredak u razvoju programa Zagreb na Savi prezentiran je i na četvrtoj konferenciji o višenamjenskom korištenju Save koju organizira SLAP – udruga za očuvanje hrvatskih voda i mora. Konferencija se održala u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture te okupila stotinjak stručnjaka iz Hrvatske iz inozemstva. S obzirom na ovogodišnje katastrofalne poplave, izlaganja su većinom bila povezana s integralnim upravljanjem riječnim slivom o čemu su govorili stručnjaci iz Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije.

O multikriterijskoj analizi programa Zagreb na Savi govorio je Dubravko Ponoš, direktor tvrtke Program Sava d.o.o., zadužene za razvoj navedenog programa. Bodovanje u sklopu multikriterijske analize odradio je Stručni savjet Programa, kako bi se osigurao neovisan, multidisciplinaran znanstveni pristup metodi. „Opcija iz 2013. prema kojoj veliki vodni val ide mimo Zagreba dobila je najveći broj bodova te je potvrđena od strane Vijeća programa. Tri kriterija koja su u analizi donosila najviše bodova bili su vodoopskrba, zaštita od poplava te zaštita okoliša. Detaljna studija izvodivosti izrađuje se za opciju 2013., dok se strateška procjena utjecaja na okoliš izrađuje za sve 3 uspoređene opcije.“ zaključio je Ponoš.

Inicijativa predvođena udrugom SLAP zadala si je cilj okupljanja stručne javnosti jednom godišnje na Savjetovanju kako bi raspravljali o problematici rijeke Save. Fokus prvog Savjetovanja je bio vezan uz projekt „Zagreb na Savi“ te praćenje njegovog razvoja kojim će se definirati uređenje Save od granice Hrvatske sa Slovenijom do Siska. 4.savjetovanje bilo je posvećeno integralnom pristupu uređenju cijelog sliva rijeke Save s posebnim osvrtom na nedavne poplave.

Zagreb na Savi predstavljen Hrvatskom Inženjerskom Savezu

his-logo22.siječnja – Nakon uspostavljene suradnje s brojnim članicama Hrvatskog Inženjerskog Saveza, program Zagreb na Savi predstavljen je i u krovnoj inženjerskoj organizaciji u Republici Hrvatskoj. Prezentaciju je održao Leo Penović, voditelj programa, naglasivši potrebu uključivanja stručnjaka različitih profila u program. „Zagreb na Savi nije moguć bez aktivnog promišljanja i participacije svih zainteresiranih. Stručna javnost je od samog početka uključena u program kroz Stručni savjet, međutim, svatko mora imati priliku izložiti svoje argumente o ovom velikom programu.“ zaključio je Penović.

(more…)

Predstavljen projektni zadatak studije izvodivosti

Nasipi

Zagreb, 4. prosinca – na međunarodnoj konferenciji o korištenju rijeke Save, Leo Penović, voditelj projekta Zagreb na Savi, predstavio je projektni zadatak za studiju izvodivosti čija je izrada nedavno krenula. Studiju će tijekom 18 mjeseci izraditi međunarodni konzorcij Mott Macdonald – WYG – Atkins. Ukupna vrijednost predviđenih studija je 2 milijuna eura, a 1,5 milijun osiguran je iz europskih fondova.

(more…)

Prezentacija programa Zagreb na Savi u Društvu arhitekata Zagreba

DAZ_logo2

Zagreb, 15. listopada – javno predstavljanje koncepcijskog rješenja programa Zagreb na Savi nastavilo se u prostorijama Društva arhitekata Zagreba. Program zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save pred više od 50 članova Društva predstavio je Leo Penović, održavši prezentaciju tehničkog rješenja koje je razvijeno početkom 2013.

(more…)

U HAZU održana stručno-znanstvena rasprava o uređenju rijeke Save od granice s Republikom Slovenijom do Siska

NasipiZagreb, 09. listopada – U organizaciji Znanstvenog vijeća za graditeljstvo, obnovu i razvoj HAZU u Akademiji je održana stručno – znanstvena rasprava o “Programu zaštite uređenja i korištenja rijeke Save od granice s Republikom Slovenijom do Siska – Zagreb na Savi“.

(more…)