Energetika kao rješenje problema vodoopskrbe

krajcar

Zagreb, 18. listopada 2016. – U drugoj po redu emisiji Program Sava gostovao je prof.dr.sc. Slavko Krajcar, redovni profesor na Fakultetu energetike i računarstva, stručnjak za energetiku s iskustvom rada na brojnim inozemnim projektima. Krajcar je također i član Stručnog savjeta Programa Sava čiji je zadatak nadzirati i usmjeravati razvoj ovog velikog programa. Razgovor je započeo osvrtom na slovenski dio rijeke Save koji je uvelike već reguliran branama hidroelektrana.

– Slovenci su samo iskoristili ono što im je na raspolaganju i planski regulirali svoj dio rijeke Save. Osnovana je posebna tvrtka, donesen je čak i zakon kojim se pravno regulira korištenje rijeke Save te nije nikakva tajna da su oni zapravo već pri kraju svojeg velikog zahvata. Mi smo dosad samo sporadično razgovarali o Savi  i ovo je prvi pravi pokušaj višenamjenskog sagledavanja problematike. Odustalo se od čisto energetske eksploatacije, a fokus je stavljen na podzemne vode i zaštitu okoliša. Inženjerski je princip da se nakon prve brane, a Slovenci ih imaju već 5, rijeka mora nastaviti pregrađivati sve dok postoji značajan pad, a ponegdje i do ušća. Znači da nam posao svakako predstoji jer značajan pad prestaje nakon Siska – otvorio je razgovor Krajcar.

Energetski objekti na rijeci Savi drukčije su raspoređeni u odnosu na dosad razmatrane varijante. Umjesto velikih hidroelektrana s jezerima u gradu Zagrebu, koje su razmatrane u prijašnjim rješenjima, današnje je rješenje urbanistički značajno prihvatljivije. Kroz sam grad Sava bi u svim uvjetima bila unutar postojećeg korita te bi se na potezu od Prečkog do Ivanje Reke nalazile 4 male hidroelektrane u samom koritu. Vizualno bi se uklopile u okoliš, a preko svake je moguće izraditi prijelaz.

Nakon prve emisije, gledatelji su željeli znati razliku između ovoga projekta te projekta Beograd na vodi. Oba su projekta povezana sa suživotom urbane sredine i rijeke te je interes gledatelja povezan upravo s tim segmentom.

– Nedavno sam bio u Beogradu i tamo se naveliko gradi. Međutim, razlika je suštinska na nekoliko razina. Pod prvo, Zagreb tek Savu treba regulirati kako bi se stvorio urbanistički potencijal te je regulacija ono čime se ovaj projekt bavi. Drugo, i možda važnije, jest što za razliku od Beograda na vodi ovaj projekt uključuje stručnu i opću javnost u sva rješenja. Građani i struka će odlučiti što Zagrebu treba na tom prostoru – odgovorio je Krajcar.

Činjenica da su hidroelektrane smještene u blizini ili samome gradu, značajno smanjuje gubitke u prijenosu te se povećava iskoristivost. 15-20% namirenja potreba za električnom energijom proizvodnjom zelene energije iz obnovljivih izvora ne bi se smjelo olako odbaciti.

Upravo s temom zelene energije Krajcar je i završio emisiju.

– Zelena energija u središtu grada ne može se postići baš svugdje. Zagreb ima taj potencijal i šteta bi ga bila ne iskoristiti. Štoviše, Zagreb koji koristi svoje potencijale je Zagreb u kojem bih ja želio živjeti – zaključio je Krajcar.

Close Comments

Comments are closed.