Blog Archives

Prostorni

Oslobađanje razvojnog potencijala grada Zagreba na zemljištu između nasipa

Trenutačni sustav obrane od poplave projektiran je tako da većinu vodnog vala provodi kroz Zagreb inundacijskim područjem ukupne širine 300 m. Ostatak vodnog vala ispušta se u odteretni kanal Sava-Odra.

Inundacija

Nova koncepcija predviđa odvođenje velikog vodnog vala kanalom Sava-Sava (rekonstruirani kanal Sava-Odra) dok bi kroz Zagreb prolazilo onoliko vode koliko stane u korito rijeke. Sustav obrane Zagreba s 50 km nasipa kroz grad premjestio bi se na 15 km lijevog nasipa odteretnog kanala. Izvedbom nove koncepcije Zagreba na Savi nasipi u Zagrebu prestali bi biti u funkciji obrane od poplave.

Nasipi

Oslobodio bi se razvojni prostorni potencijal od 350 Ha zemljišta koje se dosad koristilo za evakuaciju velikih vodnih valova. Za usporedbu, površina londonskog Cityja je oko 290 Ha, a površina Zagreba omeđena na zapadu Ulicom Republike Austrije, na istoku Heinzelovom ulicom, na sjeveru Ilicom i Vlaškom te prugom na jugu je tek 300 Ha.

Prostorni potencijal

Oslobođeni bi prostor tek trebao naći namjenu širokom demokratskom procedurom, uključivanjem svih javnosti te sagledavanjem svih interesa.

Prometni

Svi objekti višenamjenskog sustava opremljeni su brodskim prevodnicama kako bi se osigurala nesmetana plovidba rijekom Savom do granice s Republikom Slovenijom.

Izvedbom nove koncepcije programa Zagreb na Savi rijeka Sava od Siska do granice s Republikom Slovenijom postaje plovna u II. kategoriji, što je kategorija malih riječnih brodova kapaciteta do 200 putnika.

Mala hidroelektrana Sisak smještena je nizvodno od planirane lokacije Luke Sisak čime se stabilizira vodno lice rijeke i umanjuje potreba visine dokova u luci. Na taj se način postiže sinergijski učinak dvaju planiranih projekata i značajno smanjuju troškovi izgradnje Luke Sisak.

Teglenica

Lokacije planiranih projekata nove zagrebačke obilaznice te željezničkog terminala kompatibilne su s programskom koncepcijom te je u jednoj točki moguć razvoj multimodalnog prometnog sustava: željezničkog, cestovnog, zračnog i brodskog.

Rotterdam-Constanta

 

Svaki od planiranih objekata sustava služi i kao prijelaz preko rijeke Save što dodatno povećava gustoću prometne infrastrukture na području obuhvata programa.

Vodnogospodarski

Podizanje razine zaštite od poplava, stabilizacija razine podzemnih voda i razvoj poljoprivrede

Poplava

Sustav obrane od poplave srednjeg Posavlja datira iz 1973. godine te nikada nije dovršen u obliku u kojem je projektiran. Tada jedan od najsuvremenijih sustava, izveden je u modificiranoj, jeftinijoj varijanti. Izvedena varijanta osigurava zadovoljavajuću zaštitu područja grada Zagreba, ali područja uzvodno i nizvodno od Zagreba nisu na istoj razini zaštite, što svake godine izaziva probleme stanovništvu na tim područjima.

Procijenjeno je da nova koncepcija programa Zagreb na Savi podiže razinu obrane od poplave na području od granice s Republikom Slovenijom do Siska statistički gotovo 10 puta.

Područja uzvodno i nizvodno od Zagreba realizacijom koncepcije postaju zaštićena od razine vodnih valova koji se pojavljuju jedanput u 1000 godina, čime se primjereno rješava problem poplavljivanja tih područja.

Obrana od poplava grada Zagreba premješta se s 50 km nasipa koji prolaze kroz grad na 15 km lijevog nasipa odteretnog kanala Sava-Sava.

Vodonosnik

Izvedba nove koncepcije povoljno utječe na razinu podzemnih voda te prihranjivanje vodocrpilišta. Trend smanjivanja razina podzemnih voda izvedbom ove koncepcije zaustavio bi se, a dio zagađenja na području intervencije sanirao.

Cijeli sustav projektiran je na način da osigura mogućnost navodnjavanja površina te u neposrednoj blizini stvara potencijal razvoja moderne poljoprivrede

Program Zagreb na Savi od početka razvoja postavljen je s namjerom stvaranja dodatne vrijednosti u okolišu, a njegova implementacija podrazumijeva europske i svjetske standarde održivosti kao i uspostavu visokih standarda u zaštiti i praćenju stanja okoliša.

Povijest

Veza Zagreba i rijeke Save oduvijek je određena poplavama. Najpoznatija poplava dogodila se 1964. godine nakon čega je, uz suradnju Ujedinjenih naroda, izgrađen i uspostavljen sustav zaštite od poplave srednjeg Posavlja. Taj sustav nikad nije dovršen u obliku u kojem je projektiran, ostavljajući dio Posavlja uzvodno i nizvodno od Zagreba djelomično nezaštićenim od poplava.

 Poplava 1964

 

Postojeći sustav obrane od poplave projektiran je na način da se pri vodnome valu većina vode provodi kroz grad Zagreb. Kroz Zagreb se prostire 200 m poplavne zone omeđene nasipima i 100 m korita rijeke, čime je grad podijeljen na dva dijela. Višak vode, koji ne može proći kroz Zagreb, ispušta se u odteretni kanal Sava-Odra i dalje u Odransko polje.

Srebrenovic

 

U međuvremenu Sava je uzvodno regulirana izgradnjom niza hidroelektrana što je neizbježno utjecalo na Savu i korito s hrvatske strane granice. Dno korita rijeke se snižava, čime počinje negativno utjecati na razinu podzemnih voda zagrebačkog i samoborskog vodonosnika. Nastavak ovakvog stanja dovodi u pitanje opskrbu Zagreba pitkom vodom.

Sigurnost od poplave u novim uvjetima niža je od očekivane te je sustavu potrebna hitna rekonstrukcija. Urbanistički, transportni i energetski potencijali rijeke Save na području od Siska do granice s Republikom Slovenijom trenutačno su uglavnom neiskorišteni.

Stara koncepcija

 

Do 2003. godine razvijeno je nekoliko koncepcija programa Zagreb na Savi, ali sve su uključivale prolazak vodnog vala kroz grad Zagreb te drukčiji oblik zaštite i korištenja rijeke Save. Nova koncepcija razvijena je 2013. te za razliku od dosadašnjih predviđa odvođenje velikih vodnih valova mimo grada Zagreba odteretnim kanalom Sava-Sava.

Nova koncepcija

Tehnička koncepcija programa Zagreb na Savi (Program zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska) rezultat je optimizacije te detaljne analize 13 potencijalnih namjena sustava. Osnovne značajke koncepcije su stabilizacija razina podzemnih voda, zaštita od poplava, korištenje energetskog potencijala, razvoj plovnosti te evakuacija velikih voda mimo grada Zagreba rekonstruiranim oteretnim kanalom Sava-Sava.

Nova-koncepcija-Opcija-2-a

Umjesto velikih hidroelektrana, predviđena je izgradnja malih hidroelektrana na 10 lokacija unutar korita rijeke Save. Korištenjem najnovije tehnologije umanjen je utjecaj na okoliš te su značajno poboljšani financijski parametri energetskog dijela Programa. Opisana je koncepcija analizirana kroz Stratešku studiju utjecaja na okoliš te Studiju izvodivosti čiju je izradu sufinancirala Europska unija s 1,5 milijuna eura.

Tijekom izrade Studije izvodivosti programa Zagreb na Savi razvijena su i analizirana tri varijantna rješenja sustava (Opcija 0, Opcija 1 i Opcija 2). S obzirom na kompleksnost, Stručni je savjet varijantna rješenja usporedio prema 13 kriterija primjenom metode multikriterijske analize. Prvi je korak bila dodjela težinskih faktora, a Stručni je savjet na sljedeći način vrednovao kriterije: vodoopskrba, zaštita od poplava, okoliš, hidroenergija, nizvodni utjecaji, urbana regeneracija, poljoprivreda, financijski rezultati, društvena uključenost, transport, klimatske promjene, turizam i rekreacija, plovnost. Tada je uslijedilo bodovanje samih opcija prema navedenim kriterijima. Nakon provedene multikriterijske analize, kao preferirana opcija izabrana je Opcija 2 te se krenulo u njezinu optimizaciju. Rezultat optimizacije jest predložena tehnička koncepcija koja se u tehničkoj dokumentaciji naziva i Opcijom 2a.

 

Opcija 0

Nova-koncepcija-Opcija-0

Koncepcija predviđa izgradnju 17 preljevnih pragova u koritu rijeke Save bez energetskog korištenja. Njihovom bi se izgradnjom stabilizirale razine podzemnih voda, princip postojećeg sustava obrane od poplave ostao bi nepromijenjen i dovršila bi se izgradnja sustava zaštite od poplava. Ovo rješenje predstavlja opciju minimalnih intervencija.

 

Opcija 1

Nova-koncepcija-Opcija-1

Koncepcija koja je kao prijedlog uređenja rijeke Save razvijana do 2003. Njome je predviđeno energetsko korištenje rijeke izgradnjom 5 hidroenergetskih objekata ukupne snage 150 MW. Redom su to HE Podsused, HE Prečko, HE Zagreb, HE Drenje te HE Strelečko. Koncepcija je višenamjenska s naglaskom na energetiku. Realizacijom koncepcije u gradu Zagrebu bilo bi potrebno nadvisiti postojeće nasipe među kojima bi bile akumulacije elektrana. Omogućila bi se i plovnost u II. kategoriji do slovenske granice izgradnjom brodskih prevodnica na objektima, a razina podzemnih voda bi porasla i iznad optimalnih vrijednosti.

 

Opcija 2

Nova-koncepcija-Opcija-2

Navedena koncepcija predviđa odvođenje velikih vodnih valova mimo grada Zagreba, s 4 glavne kategorije potencijala. Vodoprivredni aspekti koncepcije podižu stupanj zaštite od poplave na cijelom području, te stabiliziraju razinu podzemnih voda i dugoročno osiguravaju pouzdanu vodoopskrbu. Rijeka Sava postaje plovna u II. kategoriji do slovenske granice, a nizvodni dio oteretnog kanala u IV. kategoriji čime se oslobađa potencijal izgradnje riječne luke u Velikoj Gorici. 150 MW snage koristi se izgradnjom 3 velike (HE Podsused, HE Prečko, HE Sisak) i 4 male hidroelektrane kroz Zagreb (MHE Zagreb), s prosječnom godišnjom proizvodnjom od približno 636 GWh (21% potreba grada Zagreba). Promjenom koncepcije obrane od poplave, rijeka Sava kroz Zagreb stalno je u koritu te se linija obrane od poplave premješta na lijevi nasip oteretnog kanala.