Blog Archives

Prostorni

Oslobađanje razvojnog potencijala grada Zagreba na zemljištu između nasipa

Trenutačni sustav obrane od poplave projektiran je tako da većinu vodnog vala provodi kroz Zagreb inundacijskim područjem ukupne širine 300 m. Ostatak vodnog vala ispušta se u odteretni kanal Sava-Odra.

Inundacija

Nova koncepcija predviđa odvođenje velikog vodnog vala kanalom Sava-Sava (rekonstruirani kanal Sava-Odra) dok bi kroz Zagreb prolazilo onoliko vode koliko stane u korito rijeke. Sustav obrane Zagreba s 50 km nasipa kroz grad premjestio bi se na 15 km lijevog nasipa odteretnog kanala. Izvedbom nove koncepcije Zagreba na Savi nasipi u Zagrebu prestali bi biti u funkciji obrane od poplave.

Nasipi

Oslobodio bi se razvojni prostorni potencijal od 350 Ha zemljišta koje se dosad koristilo za evakuaciju velikih vodnih valova. Za usporedbu, površina londonskog Cityja je oko 290 Ha, a površina Zagreba omeđena na zapadu Ulicom Republike Austrije, na istoku Heinzelovom ulicom, na sjeveru Ilicom i Vlaškom te prugom na jugu je tek 300 Ha.

Prostorni potencijal

Oslobođeni bi prostor tek trebao naći namjenu širokom demokratskom procedurom, uključivanjem svih javnosti te sagledavanjem svih interesa.

Prometni

Korištenje prometnog potencijala rijeke Save i povezivanje s Lukom Rijeka

Svi objekti višenamjenskog sustava opremljeni su brodskim prevodnicama kako bi se osigurala nesmetana plovidba rijekom Savom do granice s Republikom Slovenijom. Izvedbom nove koncepcije programa Zagreb na Savi rijeka Sava od Siska do granice s Republikom Slovenijom postaje plovna u II. kategoriji, što je kategorija riječnih kruzera.

Nizvodni dio odteretnog kanala Sava-Sava (rekonstruirani kanal Sava-Odra) plovan je u IV. kategoriji do Velike Gorice, što je kategorija riječnih teretnih brodova. Time se stvara potencijal za izgradnju riječne luke u Velikoj Gorici povezane na plovni put Rajna-Majna-Dunav. 80% roba potrošenih u srednjoj Europi prijeđe najmanje 1 km plovnim putem Rajna-Majna-Dunav. Lokacije planiranih projekata nove zagrebačke obilaznice te željezničkog terminala kompatibilne su s plovnošću kanala te je u jednoj točki moguća integracija triju vrsta prijevoza: željezničkog, cestovnog i brodskog.

Teglenica

Prometni potencijal programa Zagreb na Savi nije samo u okvirima sustava. Uspostava riječne luke na vodnom putu Rajna-Majna-Dunav povezane željezničkom prugom s Lukom Rijeka otvara potencijal uspostave novog puta roba iz Sueskog kanala. Putovanje od Sueskog kanala do Luke Rijeka tjedan je dana kraći od putovanja do luka u Sjevernome moru.

Rotterdam-Constanta

 

Realizacijom nove koncepcije programa Zagreb na Savi postiže se i plovnost rijeke Kupe od Siska do Pokupskog u II. kategoriji plovnosti, dok svi energetski objekti mogu biti projektirani i kao prijelazi preko rijeke Save.

Vodnogospodarski

Podizanje razine zaštite od poplava, stabilizacija razine podzemnih voda i razvoj poljoprivrede

Poplava

Sustav obrane od poplave srednjeg Posavlja datira iz 1973. godine te nikada nije dovršen u obliku u kojem je projektiran. Tada jedan od najsuvremenijih sustava, izveden je u modificiranoj, jeftinijoj varijanti. Izvedena varijanta osigurava zadovoljavajuću zaštitu područja grada Zagreba, ali područja uzvodno i nizvodno od Zagreba nisu na istoj razini zaštite, što svake godine izaziva probleme stanovništvu na tim područjima.

Procijenjeno je da nova koncepcija programa Zagreb na Savi podiže razinu obrane od poplave na području od granice s Republikom Slovenijom do Siska statistički gotovo 10 puta.

Područja uzvodno i nizvodno od Zagreba realizacijom koncepcije postaju zaštićena od razine vodnih valova koji se pojavljuju jedanput u 1000 godina, čime se primjereno rješava problem poplavljivanja tih područja.

Obrana od poplava grada Zagreba premješta se s 50 km nasipa koji prolaze kroz grad na 15 km lijevog nasipa odteretnog kanala Sava-Sava.

Vodonosnik

Izvedba nove koncepcije povoljno utječe na razinu podzemnih voda te prihranjivanje vodocrpilišta. Trend smanjivanja razina podzemnih voda izvedbom ove koncepcije zaustavio bi se, a dio zagađenja na području intervencije sanirao.

Cijeli sustav projektiran je na način da osigura mogućnost navodnjavanja površina te u neposrednoj blizini stvara potencijal razvoja moderne poljoprivrede

Program Zagreb na Savi od početka razvoja postavljen je s namjerom stvaranja dodatne vrijednosti u okolišu, a njegova implementacija podrazumijeva europske i svjetske standarde održivosti kao i uspostavu visokih standarda u zaštiti i praćenju stanja okoliša.

Povijest

Veza Zagreba i rijeke Save oduvijek je određena poplavama. Najpoznatija poplava dogodila se 1964. godine nakon čega je, uz suradnju Ujedinjenih naroda, izgrađen i uspostavljen sustav zaštite od poplave srednjeg Posavlja. Taj sustav nikad nije dovršen u obliku u kojem je projektiran, ostavljajući dio Posavlja uzvodno i nizvodno od Zagreba djelomično nezaštićenim od poplava.

 Poplava 1964

 

Postojeći sustav obrane od poplave projektiran je na način da se pri vodnome valu većina vode provodi kroz grad Zagreb. Kroz Zagreb se prostire 200 m poplavne zone omeđene nasipima i 100 m korita rijeke, čime je grad podijeljen na dva dijela. Višak vode, koji ne može proći kroz Zagreb, ispušta se u odteretni kanal Sava-Odra i dalje u Odransko polje.

Srebrenovic

 

U međuvremenu Sava je uzvodno regulirana izgradnjom niza hidroelektrana što je neizbježno utjecalo na Savu i korito s hrvatske strane granice. Dno korita rijeke se snižava, čime počinje negativno utjecati na razinu podzemnih voda zagrebačkog i samoborskog vodonosnika. Nastavak ovakvog stanja dovodi u pitanje opskrbu Zagreba pitkom vodom.

Sigurnost od poplave u novim uvjetima niža je od očekivane te je sustavu potrebna hitna rekonstrukcija. Urbanistički, transportni i energetski potencijali rijeke Save na području od Siska do granice s Republikom Slovenijom trenutačno su uglavnom neiskorišteni.

Stara koncepcija

 

Do 2003. godine razvijeno je nekoliko koncepcija programa Zagreb na Savi, ali sve su uključivale prolazak vodnog vala kroz grad Zagreb te drukčiji oblik zaštite i korištenja rijeke Save. Nova koncepcija razvijena je 2013. te za razliku od dosadašnjih predviđa odvođenje velikih vodnih valova mimo grada Zagreba odteretnim kanalom Sava-Sava. Razvojem nove koncepcije dobila se još jedna varijanta te je potrebno usporediti dosad napravljeno i odlučiti koji je najbolji način zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save od granice s Republikom Slovenijom do Siska.

Nova koncepcija

Kao dio programa Zagreb na Savi, razvijeno je koncepcijsko rješenje “Višenamjenski hidrotehnički sustav zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska”.

KoncepcijaTa je koncepcija razvijena početkom 2013. te predviđa odvođenje velikih voda mimo grada Zagreba, odteretnim kanalom Sava-Sava što je mogućnost koja je prvi put ispitana upravo tijekom izrade navedene koncepcije.

Kanal Sava-Sava rekonstruirani je kanal Sava-Odra. Rekonstrukcija je planirana na način da se postojeći kanal u najbližoj točki opet poveže s rijekom Savom (blizina Prevlake) te da ga se produbi kako bi mogao primiti protok od 4500 m3/s prilikom nailaska vodnoga vala. Potrebno je prokopati 5 km nove dionice kanala kako bi se opet povezao sa Savom, a potrebno je i proširenje na njegovu nizvodnom dijelu. Proširenje se planira na desnoj strani jer se s lijeve strane nalaze naselja. Dubina kanala varira od 6,3 m do 10,9 m.

Zbog uspora koji stvara HES Sisak, kanal je projektiran na način da bude plovan u IV. kategoriji plovnosti do Velike Gorice, čime se stvara potencijal za izgradnju riječne luke.

Danas postoji osam prijelaza preko kanala i deset prometnica po dnu kanala. Dio prijelaza trebat će rekonstruirati zbog promjena dimenzija kanala, a umjesto prometnica po dnu planirana je izgradnja prijelaza.

Zagreb na Savi predstavlja dugoročno održivo rješenje problema vezanih uz rijeku Savu i zaobalje na području od granice s Republikom Slovenijom do Siska, a koristi programa su ekološke, društvene i ekonomske. Potencijali programa su vodnogospodarski, prometni, energetski i prostorni te omogućavaju dugoročni održivi razvoj područja.

Europska unija već je prepoznala potencijale nove koncepcije te je programu dodijeljeno 1,5 milijuna eura  u obliku tehničke pomoći za izradu feasibility, environmental and social impact studije kako bi se usporedile dosadašnje koncepcije sustava s novom koncepcijom. Studija će dati odgovor na pitanje koji je oblik sustava najpovoljniji za okoliš i najisplativiji.