Blog Archives

Vodnogospodarski

Podizanje razine zaštite od poplava, stabilizacija razine podzemnih voda i razvoj poljoprivrede

Poplava

Sustav obrane od poplave srednjeg Posavlja datira iz 1973. godine te nikada nije dovršen u obliku u kojem je projektiran. Tada jedan od najsuvremenijih sustava, izveden je u modificiranoj, jeftinijoj varijanti. Izvedena varijanta osigurava zadovoljavajuću zaštitu područja grada Zagreba, ali područja uzvodno i nizvodno od Zagreba nisu na istoj razini zaštite, što svake godine izaziva probleme stanovništvu na tim područjima.

Procijenjeno je da nova koncepcija programa Zagreb na Savi podiže razinu obrane od poplave na području od granice s Republikom Slovenijom do Siska statistički gotovo 10 puta.

Područja uzvodno i nizvodno od Zagreba realizacijom koncepcije postaju zaštićena od razine vodnih valova koji se pojavljuju jedanput u 1000 godina, čime se primjereno rješava problem poplavljivanja tih područja.

Obrana od poplava grada Zagreba premješta se s 50 km nasipa koji prolaze kroz grad na 15 km lijevog nasipa odteretnog kanala Sava-Sava.

Vodonosnik

Izvedba nove koncepcije povoljno utječe na razinu podzemnih voda te prihranjivanje vodocrpilišta. Trend smanjivanja razina podzemnih voda izvedbom ove koncepcije zaustavio bi se, a dio zagađenja na području intervencije sanirao.

Cijeli sustav projektiran je na način da osigura mogućnost navodnjavanja površina te u neposrednoj blizini stvara potencijal razvoja moderne poljoprivrede

Program Zagreb na Savi od početka razvoja postavljen je s namjerom stvaranja dodatne vrijednosti u okolišu, a njegova implementacija podrazumijeva europske i svjetske standarde održivosti kao i uspostavu visokih standarda u zaštiti i praćenju stanja okoliša.

Povijest

Veza Zagreba i rijeke Save oduvijek je određena poplavama. Najpoznatija poplava dogodila se 1964. godine nakon čega je, uz suradnju Ujedinjenih naroda, izgrađen i uspostavljen sustav zaštite od poplave srednjeg Posavlja. Taj sustav nikad nije dovršen u obliku u kojem je projektiran, ostavljajući dio Posavlja uzvodno i nizvodno od Zagreba djelomično nezaštićenim od poplava.

 Poplava 1964

 

Postojeći sustav obrane od poplave projektiran je na način da se pri vodnome valu većina vode provodi kroz grad Zagreb. Kroz Zagreb se prostire 200 m poplavne zone omeđene nasipima i 100 m korita rijeke, čime je grad podijeljen na dva dijela. Višak vode, koji ne može proći kroz Zagreb, ispušta se u odteretni kanal Sava-Odra i dalje u Odransko polje.

Srebrenovic

 

U međuvremenu Sava je uzvodno regulirana izgradnjom niza hidroelektrana što je neizbježno utjecalo na Savu i korito s hrvatske strane granice. Dno korita rijeke se snižava, čime počinje negativno utjecati na razinu podzemnih voda zagrebačkog i samoborskog vodonosnika. Nastavak ovakvog stanja dovodi u pitanje opskrbu Zagreba pitkom vodom.

Sigurnost od poplave u novim uvjetima niža je od očekivane te je sustavu potrebna hitna rekonstrukcija. Urbanistički, transportni i energetski potencijali rijeke Save na području od Siska do granice s Republikom Slovenijom trenutačno su uglavnom neiskorišteni.

Stara koncepcija

 

Do 2003. godine razvijeno je nekoliko koncepcija programa Zagreb na Savi, ali sve su uključivale prolazak vodnog vala kroz grad Zagreb te drukčiji oblik zaštite i korištenja rijeke Save. Nova koncepcija razvijena je 2013. te za razliku od dosadašnjih predviđa odvođenje velikih vodnih valova mimo grada Zagreba odteretnim kanalom Sava-Sava. Razvojem nove koncepcije dobila se još jedna varijanta te je potrebno usporediti dosad napravljeno i odlučiti koji je najbolji način zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save od granice s Republikom Slovenijom do Siska.