Održana konferencija o upravljanju akumulacijama

Ivana_Biograd

Biograd na Moru, 4.svibnja 2017. –  Međunarodni znanstveno stručni skup „Upravljanje jezerima i akumulacijama u Hrvatskoj“od 4. do 6. svibnja u Biogradu na Moru okupio je brojne hrvatske i međunarodne stručnjake koji se bave problematikom akumulacija. Suorganizatori ovog višednevnog događaja su Hrvatsko društvo za zaštitu voda, Hrvatsko hidrološko društvo, Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje te Park prirode Vransko jezero.  mr.sc. Ivana Ivanković iz društva Program Sava d.o.o., koja je i članica glavnog odbora Hrvatskog hidrološkog društva, na skupu je prezentirala rad „Višenamjenske akumulacije s energetskim korištenjem voda u Republici Hrvatskoj“.

Osim pregleda akumulacija u Hrvatskoj kroz rad je prezentiran prijedlog optimizacije tehničkog rješenja programa Zagreb na Savi koje predviđa manje vodno energetske stepenice umjesto velikih akumulacija. Navedenom su se optimizacijom zadržale gotovo sve namjene sustava uz znatno bolje financijske i okolišne pokazatelje. Optimizirano tehničko rješenje bit će ponuđeno kao preferirano u Strateškoj studiji utjecaja na okoliš te studiji izvodivosti koje za Program izrađuje međunarodni konzorcij MottMacdonald-WYG-Atkins.

Novo vodstvo Program Sava d.o.o.

Zagreb na Savi logo

Zagreb, 19.travnja 2017. – Direktorica tvrtke Program Sava d.o.o. od današnjeg je datuma mr. Irena Ratković Malbaša, dipl.iur. koja prije ovog imenovanja obavljala poslove pomoćnika direktora za pravne poslove u Program Sava d.o.o.

Ratković Malbaša u HEP grupi radi od 2003., a članica tima zaduženog za razvoj programa Zagreb na Savi od samog je osnivanja tvrtke Program Sava d.o.o.

Zagreb na Savi predstavljen European Investment Advisory Hubu

image4

Zagreb, 28.ožujka 2017. – Na poziv Hrvatske banke za obnovu i razvitak, direktor tvrtke Program Sava d.o.o., Dubravko Ponoš predstavio je program Zagreb na Savi  predstavnicima European Investment Advisory Huba (EIAH). Ovo je tijelo strukturirano kao spona između perspektivnih projekata i Investicijskog plana za Europu, poznatijeg pod nazivom Junckerov plan. Cilj ovoga plana je mobilizirati 315 milijardi eura dodatnog financiranja kroz Europski fond za strateške investicije, pri čemu EIAH pruža različite oblike tehničke pomoći.

„Hrvatska banka za obnovu i razvitak služi kao lokalni hub koji evaluira zaprimljene aplikacije i zatim ih šalje u sjedište EIAH u Luksemburgu. Na raspolaganju su brojni oblici tehničke pomoći, od pomoći pri financiranju do izrade studija utjecaja na okoliš, ovisno o fazi u kojoj se projekt nalazi.“ naglasio je Jean-Marc Martin, zamjenik voditelja EIAH-a. Osim Zagreba na Savi predstavljen je i projekt izgradnje KBC Rijeka koji je već u fazi realizacije.

Svjetski dan voda

IMG_1467

22. ožujka 2017. – Svjetski se dan voda održava sa ciljem naglašavanja važnosti zaliha pitke vode te zagovaranjem održivog upravljanja tim važnim resursom. Svake se godine druga tema stavlja u fokus kako bi se ukazalo na širinu problematike upravljanja vodnim resursima, a ove su godine tema otpadne vode.

Proglašavanje međunarodnoga dana kojim će se pitka voda staviti u fokus predloženo je 1992. na međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju. Generalna skupština UN-a navedeni je prijedlog prihvatila te je 22. ožujka 1993. obilježen prvi Svjetski dan voda.

Na globalnoj se razini većina otpadnih voda iz domova, gradova, industrije i poljoprivrede vrati u prirodu bez tretiranja. Na taj se način zagađuje okoliš te gube vrijedne tvari i minerali. Umjesto takvog oblika potrošnje, cilj nam treba biti racionalizacija i ponovno korištenje.

Više na: http://www.worldwaterday.org/theme/

Program Sava nema neprijatelja

slika

3. siječnja 2017. – U posljednjoj emisiji u ciklusu emisija Program Sava, gostovao je direktor Program Sava, Dubravko Ponoš koji je rezimirao tematike koje su se analizirale tijekom emisija i najavio daljnje korake u realizaciji Programa Sava. Kao ključni problem istaknuta je razina podzemnih voda koja sve više opada, te što će biti ako ne učinimo ništa.

– Obzirom na klimatske promjene koje su nepobitne, ekstremi su neizbježni, poplave će biti veće, suše jače. To dovodi i do problema s opskrbom pitkom vodom – izjavio je Dubravko Ponoš.

Ponoš je istaknuo kako energetika treba biti rješenje problema.

– Ključno je da energiju proizvodite na mjestu potrošnje. To je i obnovljiva energija i čista energija. Kada imate projekt vrijedan milijardu dolara on će doći u našu ekonomiju. Gotovo sve može biti proizvedeno kod nas. Vidjet će se i rast BDP-a. Teško je očekivat novac iz Europske unije za elektrane, ali ako kvalitetno napravimo projekt možemo očekivati novac iz Europske unije za infrastrukturni segment – smatra Dubravko Ponoš.

U tijeku je uskoro i javna rasprava u kojoj se osim stručnjaka očekuje i doprinos šire javnosti.

– Mi smo u završnoj fazi izrade Studije utjecaja na okoliš za koji se traži javna rasprava. Naš Stručni savjet sada ima 20-ak vrsnih stručnjaka. Više ljudi, više zna. Projekt je sada kvalitetan i stabilan i odgovara na najveće probleme – pitka voda, zaštita od poplava, zaštita okoliša, energetika, urbana regeneracija – napominje Ponoš.

Od samog početka emitiranja emisije javnost je zanimala sličnost s projektom Beograd na vodi.

– Sličnost počinje i završava u samom nazivu – kratak je bio Ponoš.

Moguće je već krajem 2018. imati kvalitetnu dokumentaciju i gradnju prvog objekta, najavljuje Ponoš.

– Najvažnija je politička podrška bez koje ovakvi projekti ne bi opstali. Ovaj projekt nema neprijatelja, ali svatko želi postaviti svoj interes. Ali bez obzira, svaka politička opcija na vlasti imala je konsenzus oko ovog projekta, što mi je drago – zaključio je Ponoš.

Potrebno je pronaći optimalno rješenje

martinic

27. prosinca 2016. – Gost ovotjedne emisije Program Sava bio je član Stručnog savjeta, prof.dr.sc. Ivan Martinić. Ivan Martinić voditelj je nekoliko međunarodnih projekata po pitanju zaštite okoliša, šumarstva i ekologije, diplomirani je inžinjer šumarstva i redoviti sveučilišni profesor. Tema emisije bila je upravo zaštita okoliša i utjecaj Programa Sava na okoliš.

– Fokus javnosti na utjecaj na okoliš velikih projekata je sasvim opravdan. Iluzorno bi bilo reći da je moguće raditi velike projekte bez utjecaja na okoliš. Oni su u rasponu od pozitivnih, neutralnih i negativnih, izravnih i neizravnih. Odustati od takvih projekata znači odreći se od pojedinih potencijala, što nije dobro – započeo je emisiju prof. dr.sc. Ivan Maritinić.

No unatoč negativnim utjecajima potrebno je pronaći najoptimalnije rješenje.

– Danas je potrebno projekte raditi win-win. Negativne utjecaje se moramo potruditi smanjiti. Nema operacije bez krvi, danas imamo softificirane uređaje i niz organizacija koje nas tjeraju da budemo obazrivi prema okolišu. Bankari neće stajati iza projekta koji nisu okolišno prihvatljivi. Sve je postalo jako važno – tvrdi Martinić.

Negativne aspekte i utjecaje na okoliš ima i Program Sava.

– Više je njih i tranparetno ih treba reći. Veliki dio utjecaja je vezan za hidrologiju rijeke, za tokove, razine podzemnih voda, to može nastati prekidom kontinuiteta toka rijeka. U pitanje se dovodi i šumska zajednica, toplina, akumulacija, čitav je jedan splet povezan sa hidrologijom – izjavio je član Stručno savjeta Ivan Maritinić.

Modificirati se može, tvrdi Maritinić, ali treba se voditi računa o problemima u prostoru.

– Opcija ne činiti ništa ne može biti ispravna. Ona je ravnopravna, ona je ishodište, ali ciljevi su nešto drugo – zaključio je Ivan Martinić.

Prioritet Programa Sava je zaustavljanje pada razine podzemnih voda

mayer

20. prosinca 2016. – Kao jedan od najvećih problema kada je rijeka Sava u pitanju pokazao se pad podzemnih voda. Upravo o toj temi u emisji Program Sava govorio je profesor Darko Mayer, hidrogeolog i profesor emeritus.

– Od Slovenije Sava dolazi u samoborsko područje, a zatim u Zagreb. Geologški je to ravnica, možemo ju zamisliti kao zdjelu koja je spunjena vodom i šljunkom. Vodonosnik je nastao taloženjem nanosa šljunka i pjeska- u zagrebačkom području su velike od 20 pa do 100 metara. Sava erodira šljunak, nosi ga prema Zagrebu u prirodnim uvjetima, a prirodni uvjeti su se promjenili.  Četiri hidroelektrane u Sloveniji zaustavljaju donos šljunkovitog materijala. Time se smanjuje razina podzemne vode – pojasnio je Darko Mayer.

Više je čimbenika koji utječu na pad podzemnih voda.

– Pad podzemnih voda iznosi 4-5 metara kroz zadnjih 50-ak godina. Nisu samo zahvati na Savi uzrok pada, nego i promjene na području Zagreba, kao što je sustav za zaštitu od poplava i povećana potrošnja vode – zaključuje Mayer.

Dugoročno pad podzemnih voda donosi velike probleme, zato je to i prioritet Programa Sava.

– Program Sava ima zadaću popraviti negativne uvjete kada su u pitanju podzemne vode. U sklopu Programa trebaju se izgraditi dvije hidrolelektrane, uspostava Lučko, četiri male hidroelektrane. Treba rekonstruirati kanal Sava- Odra, odnosno dovršiti kanal Sava- Sava i tome stvoriti uvjete da najveći dio godine u kanalu bude vode – navodi Mayer.

Nedostajat će radne snage u realizaciji Programa Sava

frohlich

13. prosinca 2016. – U ovotjednoj emisiji Program Sava gost je bio predsjednik Hrvatske gospodarske komore- Komore Zagreb, Zlatan Frolich. Fokus emisije bio je na gospodarskom razvoju i generiranju zapošljavanja koje Program Sava može donjeti Zagrebu i Hrvatskoj.

– Program Sava je jedan višedimenzionalni program koji može pružiti kapacitete za poboljšanje našeg gospodarstva. U energetskom smislu imamo energetske tvrtke  koje će proizvoditi primjerice turbine, donjet će mostogradnju i time građevinu, radit će se na urbanizaciji i čini mi se da je to dovoljan razlog da se ova projekt podrži – izjavio je na početku emisije Zlatan Frolich.

Program Sava, kao višenamjenski projekt donjet će porast zapošljavanja u svim segmentima.

– Bitan je pojam i zelenog zapošljavanja za koji Hrvatska ima resurse, ali ih Hrvatska još dovoljno ne koristi- zaključio je Frolich.

Pojekt vrijedan preko milijardu dolara generirat će veliki broj zapošljavanja, ali Hrvatska u pojedinim segmentima ima manjak radne snage.

– Nedostaje nam radne snage u ovim strukama, ali ne mislim da će uvozom radne snage cijena rada padati, jer kvalitetan radnik košta – zaključio je Frolich.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvara se prostor za realizaciju više projekata ovakve vrijednosti, smatra Frolich i napominje kako su stvari otvaranjem tržišta uvelike olakšane.

– Ne fali projekata, ali ih treba realizirati, poput mosta Pelješac. Imamo mogućnost europskih fondova, mislim da su se stvari  promjenile i da bi to trebalo krenuti bolje i više – dodao je Zlatan Frolich.

Veliku ulogu u genereiranju zapošljavanja i pružanju podrške gospodarstvenicima ima i Hrvatska gospodarska komora, koja ima planirano niz projekata u 2017. godini.

– Radimo na edukaciji, imat ćemo setove edukacija o javnoj nabavi, sudjelovat ćemo na međunarodnim sajmovima, radimo na B2B komunikaciji, povezujemo se s partnerskim komorama u inozemstvu, planiramo suradnju s komorama koje su na slivu Save – pojasnio je predsjednik HGK Zagreb.

Program Sava će generirati veliku količinu zapošljavanja

Savjetovanje o Savi

Zagreb, 6.prosinca 2016. – U ovotjednoj emisiji Program Sava gostovao je mr.sc. Marko Pavić, klimatolog i dugogodišnji član udruge SLAP koja se bavi očuvanjem hrvatskih voda i mora. Magistrirao je na zajedničkom studiju Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Southamptonu u Velikoj Britaniji, a klimatske je promjene istraživao čak i na Antarktici pri čemu je zasigurno jedan od rijetkih Hrvata koji je posjetio taj kontinent. Od samoga početka sudjeluje u organizaciji konferenciji Savjetovanje o Savi.

– Savjetovanje smo pokrenuli prije pet godina. Krenuli smo da skupimo sve stručnjake i institucije koji se bave Savom. Sve je krenulo od Programa Sava. Kroz svih šest savjetovanja vidjeli smo napredak tog projekta. Sumirali smo i došli do toga da su zadnjih nekoliko godina sve zemlje sliva bile uključene u savjetovanja – istaknuo je Marko Pavić.

Savjetovanja o Savi usko surađuju sa svim relevantnim stručnjacima i institucijama koje se bave rijekom Savom, a tematika je različita.

– Svake godine savjetovanje ima svoju temu- kada su bile velike poplave , tada smo imali tu temu. Za svaki euro koji se uloži u zaštitu od poplava uštedi se šest eura od saniranja šteta. Ove i prošle godine smo se koncentrirali na klimatske promjene – izjavio je klimatolog Marko Pavić.

Program Sava je, istaknuo je Pavić u emisiji, projekt koji mora ići dalje i koji je nužan. Klimatske promjene sve će više utjecati na najdužu hrvatsku rijeku, pa je nužno intervenirati.

– Do sljedećeg savjetovanja trebala bi biti gotova studija izvodljivosti, pa ćemo imati i neka od rješenja koja program Sava nudi i vidjeti koje će biti konačno. To je program od dvadeset godina koji mora ići. Zeleni su znali reći da treba pustiti rijeku da bude takva kakva je, ali upravo zbog klimatskih promjena mi moramo nešto napraviti i intervenirati. Savska komisija je pokrenula inicijativu da se napravi strategija za klimatske promjene i adaptaciju na klimatske promjene za sve države sliva – odlučan je Marko Pavić.

Osim klimatskih promjena, na Savu je nužno intervenirati i zbog energetske iskoristivosti, time i zapošljivosti.

– Program Sava će generirati veliku količinu zapošljavanja- i u građevini i u svim ostalim sektorima. Tendencija je da se ide u zeleno zapošljavanje- to su nove tehnologije koje nemaju utjecaj na okoliš. Sve trebamo, pa tako i novac, vrtiti u Hrvatskoj, imamo resurse – zaključio je Pavić.

Održano 6. Savjetovanje o Savi

img_0151

1.i 2. prosinca 2016. – Na ovogodišnjoj konferenciji o višenamjenskom uređenju rijeke Save, izlaganje o optimizaciji koncepcije programa Zagreb na Savi održala je mr.sc. Ivana Ivanković. Optimizacija odabrane opcije programa sastavni je dio projektnog zadatka međunarodnog konzorcija IPF3 koji uz sufinanciranje Europske unije izrađuje projektnu dokumentaciju za program kojim upravlja tvrtka Program Sava d.o.o. Uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, konferencija je održana u dvorani Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, a sudjelovali su predstavnici svih država savskoga sliva.

Inicijativa predvođena organizacijskim odborom i udrugom SLAP zadala si je cilj okupljanja stručne javnosti jednom godišnje na Savjetovanju kako bi raspravljali o problematici rijeke Save. Fokus prvog Savjetovanja je bio vezan uz projekt Zagreb na Savi te praćenje njegovog razvoja kojim će se definirati uređenje Save od granice Hrvatske sa Slovenijom do Siska. Uz pomoć Savske komisije i ostalih članova organizacijskog odbora uspjelo je ojačati sljedeća Savjetovanja sa širim pogledom na sliv, a posebice međunarodnu komponentu gdje su već tradicionalno izlaganja iz svih država sliva rijeke Save. Želja je doprinijeti umrežavanju i razmjeni informacija među dionicima te jačanje suradnje struke, vladinih i nevladinih institucija i organizacija koje se bave tom problematikom.

Savjetovanje o Savi bilo je posvećeno integralnom pristupu uređenja čitavog sliva rijeke Save. Posebno se osvrnulo na strategiju i akcijski plan adaptacije klimatskim promjenama sliva rijeke Save kao i na finaciranje postojećih projekata iz sredstava EU i drugih raspoloživih fondova.